Sve je više siromašnih obitelji u Hrvatskoj. A podaci najnovijeg istraživanja Instituta Ivo Pilar i Instituta za javne financije - poražavajući su.
Hrvatski građani imaju niži standard od europskog prosjeka. Trećina ih živi teško ili vrlo teško. Stariji kao i oni s nižim obrazovanjem su najugroženiji. Imamo niži i prihod kućanstva, a radimo više u odnosu na građane drugih zemalja Europske unije, ali i doživljaj nesigurnosti radnog mjesta. Istraživanje je provedeno zaključno s 2012. godinom. Pokazuje da u Hrvatskoj ima malo ljudi s mnogo novca, a mnogo ljudi s malo novca. Među njima su nikad veće podjele, što izaziva velike napetosti.
Predrag Bejaković s Institut za javne financije pojašnjava: 'Pokazuje se da su građani, što ne iznenađuje, najnezadovoljniji s ekonomskim stanjem i visokom nezaposlenošću.'
Prosječan Hrvat, u odnosu na prosječnog Europljanina zarađuje 850 eura na mjesec. Prosječna plaća u Europi je 2161 euro.
Hrvati rade više od zapadnih susjeda. Na radnom mjestu provedu više od 44 sata na tjedan. Radnici u EU rade nešto više od 39 sati na tjedan.
Kako bi podmirili sve životne potrebe, Hrvati su primorani raditi još jedan posao. U Hrvatskoj 11 posto ljudi radi dodatan posao, dok u Europi drugi posao ima tek 5 posto ljudi.
Ima i onih stvari koje nam izmame osmijeh na lice. To su servisi za djecu, obrazovni sustav, a zadovoljni su i javnim prijevozom te zdravstvenim uslugama.
Zadovoljstvo životom općenito ne razlikuje se uvelike. Hrvat svome životu od jedan do deset daje ocjenu 6.8. A prosječan Europljanin – 7.3.
Zadovoljstvo životom na niskim je granama kod umirovljenika, nezaposlenih i onih s malim primanjima. Umirovljenika je u odnosu na EU 7.9 posto više.
Napetosti i nezadovoljstva ipak ima i u razvijenim zemljama. Primjerice, u Francuskoj, Belgiji. Tamo su pak izražene nejednakosti između etničkih grupa. No, malo koja zemlja poput Hrvatske ima ovako loš životni standard.
Politika bi, kažu stručnjaci, trebala znati odgovoriti na ovu krizu.