Obavijesti Video Pretražite Navigacija
utjecaj na klimatske promjene

Razumijete li rok trajanja? Evo koliko hrane bacimo u Hrvatskoj i što najčešće završi u smeću

Voće i povrće, ilustracija (Foto: Getty Images)
Voće i povrće, ilustracija (Foto: Getty Images) Foto: Getty Images
Prema procjenama FAO-a, na globalnoj razini se baci oko trećina proizvedene hrane godišnje (1,2 milijarde tona), što znači da globalno u smeću završi više od bilijun dolara. Samo u Hrvatskoj se baci oko 400.000 tona hrane, od čega 40.000 zbog nerazumijevanja označavanja roka trajanja. Taj problem adresiran je tijekom drugog dana 13. Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u organizaciji HGK.

Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane istaknuvši da moramo staviti naglasak na odgovorno proizvodnju i potrošnju kako bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane, priopćio je HGK:

Pročitajte i ovo Povlači se dimljena kobasica Bakterija Listeria Povlači se suhomesnati proizvod, provjerite jeste li ga kupili Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK Ivica Katavić iz HGK Hoće li niži PDV na hranu dovesti do pada cijena? ''Nitko se ne želi igrati s kaznom koju bi im dali kupci''

„U zadnjih par godina aktivno razvijamo sustav doniranja i gledamo što treba popraviti da bi bolje funkcionirao. Uspostavljena je platforma e-doniranje koja će rasteretiti donatore, uskladiti ponudu i potrebe i omogućiti transparentniju raspodjelu hrane. Sustav je već testiran i ja pozivam sve donatore i posrednike da se prijave. To je virtualna preteča banke hrane koja će omogućiti da što manje bacamo“, poručila je Kolarić Kravar, dodavši da se planira izmjena poreznih olakšica koje bi se po novom mogle ostvariti do zadnjeg dana roka trajanja hrane. Proširena je i definicija krajnjeg primatelja, a također će se administrativno rasteretiti donatora i posrednika u lancu doniranja.

Voće i povrće, ilustracija (Foto: Getty Images) Sanja Kolarić Kravar (Foto: HGK) Foto: HGK

Najviše se baca voće i povrće

„U razvijenim zemljama se baca oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto u fazi proizvodnje. Najviše se baca voće i povrće, a potom riba i meso. Na bazi kućanstva se baci oko 1800 dolara hrane, a to u konačnici ima utjecaj i na klimatske promjene“, istaknula je Darja Sokolić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Voće i povrće, ilustracija (Foto: Getty Images) Darja Sokolić (Foto: HGK) Foto: HGK

Prezentirala je studiju uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu koja je pokazala da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti (kava, sol, šećer, riža, med…), u slučaju da se pravilno skladište, ispravni za konzumaciju i do godinu dana iza oznake „najbolje upotrijebiti do“. U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajnosti koji zadržavaju sva svojstva do 2 mjeseca nakon isteka roka (žitarice, slatkiši, ulje…), a proizvodi s ograničenim i kratkim rokom trajnosti se uopće ne bi trebalo konzumirati nakon isteka propisanih rokova (mliječni proizvodi, svježe meso, riba…).

Radionice o sigurnom rukovanju hranom

„Mali proizvođači nas često pitaju za rokove trajanja svojih proizvoda, to vidim kao priliku za laboratorije, da im pomognu oko toga. U tijeku je izrada smjernica za posrednike u doniranju hrane, a od idućeg mjeseca će se održavati i radionice o sigurnom rukovanju hranom. Potrebno je educirati posrednike i krajnje korisnike kako bi se što manje hrane bacalo“, zaključila je Sokolić.

 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene