Broj liječnika na 100 tisuća stanovnika u europskim tranzicijskim zemljama i zemljama EU varira od preko 500 u Italiji, 400 u Bjelorusiji, Norveškoj, Španjolskoj i Gruziji, do preko 300 u Belgiji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Litvi, objašnjavaju autori u članku objavljenom u Croatian Medical Journalu i Liječničkim Novinama.
Pročitajte i ovo
U nekoliko bogatih država, kao što su Nizozemska i SAD, na 100 tisuća stanovnika dolazi manje od 300 liječnika, a Japan i Velika Britanija imaju manje od 200 liječnika na 100 tisuća stanovnika.
Da bi, primjerice, Velika Britanija dostigla njemački prosjek trebala bi zaposliti još oko 100 tisuća liječnika. Naravno, odgovorni za britanski nacionalni zdravstveni sustav zabrinuti su manjkom zdravstvenih djelatnika, jer to utječe na kakvoću zdravstvenih usluga.
Francuska, koja je prije pet godina imala 334 liječnika na 100 tisuća stanovnika, suočena je sa stalnim padom broja liječnika u posljednjih petnaestak godina, a očekuje da će se taj trend nastaviti. Stoga je francuska Vlada odlučila poduzeti različite mjere, među kojima i uvoz liječnika iz zemalja EU i tranzicijskih država.
Liječnici iz novih država EU-a zainteresirani su za preseljenje u stare države - jedno je istraživanje pokazalo da je od 408 liječnika imigranata u Norveškoj njih 20 posto stiglo iz Istočne Europe.
Istraživanje provedeno 2002. među litvanskim liječnicima pokazalo je kako je preko 60 posto stažista željelo emigrirati u EU ili druge strane zemlje, ponajprije zbog boljih plaća i kvalitetnijeg života.
U Hrvatskoj je u siječnju 2004. usvojen Program za stimulaciju zapošljavanja kako bi se potaknulo zapošljavanje stažista u zdravstvenim ustanovama. Osigurana su i sredstva za plaće 380 stažista.
U posljednjih nekoliko godina broj nezaposlenih liječnika na burzi rada postupno je opadao, s oko 700 nezaposlenih 2002. na oko 300 nezaposlenih u 2006. godini, dok je broj slobodnih mjesta u zdravstvenom sustavu ostao isti, također oko broja 300.
Iako je u nas proteklih godina bila vrlo niska stopa emigracije
liječnika, autori upozoravaju da bi se odljev mogao značajnije
povećati s ulaskom Hrvatske u EU, odnosno s liberalizacijom tržišta rada.
