Kako bi se počele smanjivati duge liste čekanja za presađivanje bubrega i drugih organa, trebalo bi iskoristiti godišnje oko stotinu umrlih davatelja i transplantirati oko 200 bubrega, rekao je predsjednik Zajednice Stjepan Mihalić. U suprotnom će liste čekanja bolesnika za presađivanje stalno rasti.
Po njegovoj procjeni, dosadašnjim tempom će se broj bolesnika na listama čekanja u idućih desetak godina najmanje utrostručiti.
Upozoreno je da se zdravstvene ustanove ne pridržavaju Zakona o transplantaciji, po kojem se dijelovi tijela s umrle osobe smiju uzeti radi presađivanja samo ako se darivatelj za života nije tome u pisanom obliku protivio.
Liječnici ipak traže odobrenje obitelji za doniranje organa bolesnika kojem je na zakonski način utvrđena moždana smrt, a obitelji često, proživljavajući traumu smrti voljene osobe, to odbijaju.
U praksi se pak pokazalo da su obitelji koje zbog proživljenog šoka nisu dopuštale eksplantaciju organa umrloga, kasnije izjavile da im je žao što nisu pristale na darivanje organa.
Ako se osoba protivi darivanju organa poslije smrti, treba kod svog liječnika primarne zdravstvene zaštite popuniti Izjavu o nedarivanju dijelova tijela poslije smrti u svrhu liječenja, a po podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u njihovu je registru prijavljeno tek 1.668 takvih osoba.
Stoga je važno da se svi koji su voljni u slučaju smrti darovati
organ o tome izjasne za života, te uzmu donorsku karticu.
Mi nikome ne želimo nesreću, već samo apeliramo na ljudsku savjest, jer darivanje organa čin je ljudske solidarnosti, poručio je Mihalić.
Po podacima Referentnog centra za tipizaciju tkiva, na listi čekanja za transplantaciju nalazi se 684 pacijenta koji čekaju bubreg, 25 koji čekaju srce, te 38 koji čekaju jetru.
Ove godine transplantirano je sto bubrega, 11 srca, 38 jetri i 11 gušterača.
