"U Hrvatskoj eskalirao govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, mladi veličaju ustaški režim"

Izvješće, koje analizira zakonski okvir, rasistički te homofobni ili transfobni govor mržnje, nasilje i politike integracije, upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.

Pročitajte i ovo USPOREDIO IH S AMEBAMA "Nitko ne laže gore i više od Turčina": Dodik opleo po Bošnjacima, prijeti mu ogromna kazna Grad crne desnice? Puljak: "Napadnuta su djeca i starci, a sada se organizira prosvjed podrške tim huliganima"

tri vijesti o kojima se priča Pošta priznala problem Kupci platforme koju Hrvati obožavaju očajni - vratili pakete, novca nema: "Čekam 50 dana, prebacuju odgovornost..." MUČAN SLUČAJ Tragičan kraj velike potrage u susjedstvu! Milicu (25) su pronašli uz autocestu, stigli su rezultati obdukcije Pogledajte snimke VIDEO Nesvakidašnji prizori uznemirili ljude kod Čazme i u Zagrebu: "Majka je rekla da izađem iz kuće jer nešto takvo još nisam vidjela"

Izvješće je pripremljeno nakon posjeta ECRI-ja Hrvatskoj u travnju 2017., a odnosi se na razdoblje do 7. prosinca 2017. Riječ je o petom izvješću te vrste.

"Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne su mete Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine i na njihovu imovinu", kaže se u sažetku izvješća.

ECRI kritizira neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer se ona često ne smatra kaznenim djelom, a većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

Premda ECRI hvali poboljšanu zakonsku zaštitu od govora mržnje zahvaljujući izmjenama kaznenog zakona, koji uključuje novu odredbu o kriminalizaciji nasilnog ponašanja na javnim mjestima i kažnjava osnivanje ili vođenje skupina koje promiču rasizam, ističe i da se propisi protiv mržnje rijetko primjenjuju, a kao razlog za to navodi neznanje i nestručnost tijela za provedbu zakona i pravosudnih tijela.

"Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u potpunosti primjerenima. Vlasti rijetko upućuju bilo kakve poruke protiv govora mržnje. Kazneni progon lako se odbacuje i većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaji. (...) Odredbe o rasističkoj motivaciji kao otežavajućoj okolnosti također se rijetko primjenjuju zbog manjka znanja i stručnosti u pravosuđu u prepoznavanju govora mržnje", kaže se u izvješću.

Romi, LGBT, povratnici, migranti

ECRI nadalje primjećuje da se nacionalne strategije za Rome samo djelomično provode.

Romi su i dalje suočeni s visokim razinama društvene isključenosti, a podaci sugeriraju da je njihova stopa zaposlenosti alarmantno niska, a stopa preranog napuštanja škole i dalje visoka.

ECRI hvali novi zakonodavni okvir za LGBT osobe zbog donošenja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola u srpnju 2014., no primjećuje da su predrasude protiv njih i dalje raširene te da su suočeni s raznim oblicima diskriminacije u svojem svakodnevnom životu.

ECRI pohvaljuje zakonodavne korake poduzete radi rješavanja stambenog pitanja povratnika u sklopu Programa stambenog zbrinjavanja.

U sklopu Migracijske politike RH za razdoblje od 2013. do 2015., korisnici supsidijarne zaštite imaju pristup, na ravnopravnoj osnovi kao i hrvatski državljani, besplatnom osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u skladu s ranijim preporukama ECRI-ja. Nadalje, u studenom 2017. usvojen je akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (2017. – 2019.), navodi uz ostalo Vijeće Europe.

Preporuke

Od preporuka hrvatskim vlastima dvije bi trebalo prioritetno provesti jer će ECRI to provjeriti za dvije godine.

U prvoj se kaže da bi hrvatske vlasti trebale uvesti obvezno obrazovanje o ljudskim pravima u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja u sav školski kurikul, posebno kada je riječ o ravnopravnosti i zabrani diskriminacije. Potrebni su primjereni udžbenici i obuka za nastavnike.

Uz to, Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma (2013. – 2020.) mora pratiti procjena svih integracijskih projekata provedenih zadnjih godina. Strategiju bi trebalo sustavno revidirati kako bi uključila bolje usmjerene mjere i indikatore uspjeha radi mjerenja utjecaja i redefiniranja parametara i ciljeva. To bi trebalo provesti u uskoj suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima i pripadnicima romske zajednice te osigurati odgovarajuća sredstva da bi strategija bila učinkovita.

Osim toga, ECRI ističe da bi hrvatski političari i visoki dužnosnici te političke stranke trebali osuđivati govor mržnje i promicati toleranciju.

Vlasti bi trebale osigurati i da akcijski plan za integraciju osoba koje su dobile međunarodnu zaštitu (2017. – 2019.) ima dobro definirane ciljeve, vremenske okvire, financijska sredstva, indikatore uspješnosti, kao i sustav monitoringa i procjene njegove provedbe.

Potrebno je također donijeti akcijski plan za suzbijanje homofobije i transfobije u svim područjima svakodnevnog života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu skrb. (Hina)