Evo zašto Hrvati jedu premalo ribe!

Hrvati ne konzumiraju ribu u dovoljnim količinama. U godinu dana Hrvat pojede samo 8 i pol kilograma ribe, što je upola manje od svjetskog prosjeka!

Pročitajte i ovo Plaćamo sve više Poskupjela još jedna namirnica: U Europi gore od Hrvatske stoje jedino Rumunjska i Bugarska Loša vremenska prognoza Hoće li biti svježe ribe za blagdane? Prodavači upozoravaju: "Zadnji dan je velika gužva i dignu se cijene, valja kupiti ranije"

Novac često ispadne glavni krivac, ali na ribarnicama kupci najčešće govore upravo o skupoći. Kovač i zubatac stoje po 180 kuna, škarpina 200 kuna, ali nađu se i trlje recimo, za 20 kuna, što je većini hrvatskih građana prihvatljivo.

Drugi, ali ništa manje važan razlog jest smanjena svijest o važnosti konzumiranja morskih proizvoda. Usporedbe radi, stanovnik Španjolske na godinu pojede 40 kilograma ribe, jedan Islanđanin nevjerojatnih 90 kg ribe godišnje, dok Hrvati čak 10 puta manje.

Mićo jede ribu jednom tjedno, no smatra da je to premalo.
'Jest premalo, ali pošto je takva financijska situacija, mora bit tako', smatra.

Da je novac glavni problem smanjene konzumacije ribe među Hrvatima, slaže se i prodavač Mate.
'A nema se para, slabe su plaće. Za naš standard cijene su previsoke', tvrdi Mate.

Evo kako na najavu novih poreza gledaju građani i poslovnjaci

Lav Bavčević iz Poljoprivredne savjetodavne službe smatra da su, osim visokih cijena, problem i navike potrošača te dostupnost ribe.

'Uzmimo da ima oko 4 i nešto milijuna stanovnika. Kad uzmemo 20 kg po glavi stanovnika ispada da ne bismo smjeli 1 kg ribe izvesti iz Republike Hrvatske da bismo zdravo trošili hranu koja se proizvodi. Tako da je zapravo problem u interesu ljudi, pogotovo kontinentalne Hrvatske', smatra Bavčević.

Da su mesna jela traženija na jelovnicima Hrvata, potvrđuje voditeljica restorana Sandra Petričić.
'Većina se odlučuje na mesni meni, valjda zato što misle da će od ribe, koja je prelagana ili ne znam što, ostati gladni', rekla je Petričić.

Da bi poboljšala edukaciju o važnosti konzumacije ribe, Hrvatska gospodarska komora je prije nekoliko godina pokrenula projekt 'Jedi što vrijedi', ali nije zaživio.

Veliku je važnost ribi dao i UNESCO, uvrstivši mediteransku prehranu na popis nematerijalne baštine, a upravo je riba temelj mediteranske kuhinje. Očito nam je potrebna bolja svijest, ali i, naravno, deblji novčanici.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook