Galerija
U Fondu 2016. deficit od pola milijarde kuna. Direktor na odlasku - Sven Muller. Njegov šef financija, također na odlasku, Igor Zgomba. Njegova pak supruga nedavno napreduje na čelo pravne službe Fonda. A tu je i njihova vjenčana kuma na funkciji tajnice Fonda. Ona prošle godine potpisuje ugovor u ime Fonda s kumom, sada direktorom Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom.
Znamo, komplicirano i za napisati, a kamoli popratiti tko je kome što, zašto je to bitno i je li što sporno. Pozabavimo se zato onim najvažnijim - novcem. Fond se puni od svih koji zagađuju okoliš, pa i vlasnika automobila. Skupi se oko milijardu i pol godišnje, pa se usmjeri, recimo na energetski učinkovite fasade. U teoriji zvuči dobro. U praksi, imali smo rupu od pola milijarde. Potražili smo dva bivša i sadašnjeg direktora, odgovornih za poslovanje Fonda. S jednostavnim pitanjima - zašto je rupa nastala i tko je odgovoran.
''Moja je pretpostavka da su bili odgovorni ljudi koji su tada vodili Fond'', rekao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
''Direktor fonda, bivši, g. Muller nije sebi uzeo novac. On je odgovorna osoba'', rekao je Ljubomir Majdandžić, bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
''Netko nije dobro odradio svoj posao. A taj netko nisam ja'', rekao je Muller.
Utvrdilo se da je prekoračenje bilo toliko golemo da je to Fond dovelo u stanje nelikvidnosti, tj. na naplatu su dolazili čitav niz računa, naloga, za plaćanje izvođača radova u tim projektima energetske obnove koje Fond u mjesecima nije bio u mogućnosti plaćati.
Sa zviždačem iz Fonda za zaštitu okoliša nalazimo se potajno. Boji se za svoju sigurnost. Govori nam detaljno pozadinu i detalje dubioza. Da je blokada rada cijelog Fonda visjela o niti, već se zna. Ali nije se znalo kako je do toga točno došlo. I tko bi trebao snositi posljedice.
''Financijskim planom su predviđeni određeni iznosi, a na kraju su ugovoreni u značajnoj mjeri za stotine i stotine milijuna kuna više obveza nego što je sredstava za podmirenje tih obveza bilo u samom proračunu Fonda'', kazao nam je zviždač.
Dokumenti koje ekskluzivno donosimo bacaju sumnju na bivšeg direktora Svena Mullera i njegove podređene. U njima stoji da su, namjerno ili ne, krivo preračunali koliko će doći na naplatu. Spominju se skriveni računi, nezakonito planiranje. Pa i detalji o kupovanju neke druge odjeće umjesto zaštitne.
''Ne znam, valjda su dobili neku radnu odjeću. Mislim, ako znate, Fond je imao radnike koji su radili na selekciji i primanju ambalaže'', kaže Muller.
Vrh države znao za nepravilnosti?
No to je tek jedna od spornih točaka u provedenom proračunskom nadzoru. Sve u konačnici, na štetu Fonda i građana - kojima su iz džepa izbijeni deseci milijuna kuna samo zbog kamata za zaduženja.
''Sa svim tim situacijama u Fondu je upoznat vrh države od premijera do Predsjednice pa do resornog ministra. Svi ljudi unutar Fonda koji su bili ukazivali na te nepravilnosti u rukovodstvu, oni su loše završili'', kazao je zviždač.
No vratimo se na početak priče. Godina je 2015. Izbori su pred vratima. Obnove fasada kuća i zgrada u punom jeku. Energetski učinkovito, smanjit će račune i uštedjeti struju, plin. A sve to sufinancira Fond za zaštitu okoliša u nemalom postotku. Tko se ne bi prijavio.
No već iduće godine, Fond je na rubu financijske provalije. Da bi mogao isplatiti tvrtke i građane koje su zvali da obnove fasade, ulazi se u minus na računu.
''Ukupno je to 100 plus 400 milijuna kuna, bio iznos od 500 milijuna kuna, odobreno uz suglasnost Vlade RH, prekoračenje tj. minus na transakcijskom računu Fonda'', kaže zviždač.
Na čelu Vlade tada je bio Tihomir Orešković. Nije potrajala, pa dolazi novi premijer, novi ministar, novi direktor Fonda. Današnja uprava podiže kredit od 420 milijuna kuna da pokrije minus.
Na pitanje koliko je zbog tog minusa moralo biti podignuti novca, koliko je to kamata, Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odgovara: ''Rang veličine oko 60 milijuna kuna.''
Ponovimo, 60 milijuna zato što je netko napravio pogrešku. Lako se pogubiti u silnim milijunima, direktorima i ministrima koji su se mijenjali. Politički vrtuljak izgledao je ovako: U mandatu ministra Mihaela Zmajlovića na čelu Fonda bio je Sven Muller. Novi ministar Slaven Dobrović donosi i novog v.d. direktora Ljubomira Majdandžića. No nije dugo potrajao. Pucanjem koalicije HDZ-a i Mosta, stiže ministar Tomislav Ćorić koji postavlja Dubravka Ponoša na čelo fonda.
Je li bivša uprava zagrizla previše iako su znali da će biti teško progutati? Jesu li svjesno planirali nerealno? Tako tvrde izvješća, no bivši direktor okreće pilu i tvrdi - oni iza njih bili su jednostavno nesposobni provesti ambiciozan plan.
''Treba znati provesti program, treba znati naplatiti, treba znati otići s Carinom i uzeti ambalažerima koji skrivaju prijave i ne naplaćuju naknade. Imate 300 milijuna nenaplaćenih potraživanja, zašto?!'', kaže Muller.
Javnosti dosad nepoznati dokumenti opisuju što se događalo u Fondu u spornom razdoblju.
Riječ je o proračunskom nadzoru Ministarstva financija. Ali i vještačenju koje je provela neovisna revizija. U oči prvo upadaju računi koji su, gotovo doslovno, ispali iz ormara.
''Računi i sami nalozi uz naplatu su bili već odavno zaprimljeni unutar Fonda, urudžbirani, ali tih 92 milijuna kuna uopće nije bilo provedeno u financijskim, poslovnim knjigama Fonda'', kaže zviždač.
Računi za obavljene poslove negdje su se pogubili. A kad nema računa, nema troška, pa su onda i rashodi prividno manji.
N pitanje kako je moguće da 92 milijuna kuna računa ne dođu do knjigovodstva, što je utvrdila revizija, Muller kaže: ''To je nemoguće. Ja ne znam koja je to revizija, pa gledajte, ja nisam vodio financijski sektor.''
Na čelu financijskog sektora Fonda tada je bio Igor Zgomba. Danas je direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom. Nije pristao na razgovor o tome što se događalo, nego nas je uputio na bivšeg direktora Fonda - Mullera. Koji kaže, eto, ne zna što je radio njegov financijski direktor.
Nije ovo jedina tema o kojoj bivši šef financija Fonda ne želi razgovarati. Njegova je žena nedavno napredovala na čelo Pravne službe u Fondu. Hoće li to biti problem - jer je u ime fonda podnesena prijava po kojoj odgovornost snosi i njezin muž - pitali smo zato aktualnog direktora.
''Gospođa Zgomba je djelatnica fonda i trenutno vršitelj dužnosti načelnika pravne službe, dalje od toga mislim da bi svaka insinuacija da ona sprječava bilo što bila vrlo neozbiljna i neumjesna obzirom da je kaznena prijava otišla i da kaznenu prijavu vode institucije, tj. DORH'', kaže Ponoš.
Dok se u javnosti žonglira lopticama odgovornosti, presjeći bi trebalo Državno odvjetništvo, kojem je podnesena prijava. Pa smo poslali upit.
Nakon više od dvije godine što je slučaj prijavljen Državnom odvjetništvu sa svim dokazima i vještačenjima, stiže nam odgovor kako su izvidi još u tijeku, a oni su naravno tajni, pa ne možemo dobiti više informacija.
Unatoč postojanju i državnih i neovisnih vještačenja, nalaza revizije, dvije godine nakon izvidi i dalje traju. Nitko, koliko znamo, nije pozvan ni na razgovor. Iako je sasvim jasno da je netko nesavjesnim poslovanjem oštetio javni Fond za više desetaka milijuna kuna. I to ne računajući tvrtke koje su se našle u problemima jer je novac za obavljene radove kasnio.
Zgomba i Žalac voze auto iste tvrtke
Tema o kojoj smo dobili odgovor od Igora Zgombe je automobil koji vozi. Riječ je o Mercedesu CLA. I ne bi tu bilo ništa neobično, da na tablici nismo primijetili potpis kuće Jolly Autoline, od koje su Mercedes nabavili i roditelji ministrice Žalac. Kako je jedna od tvrtki istog poduzetnika poslovala s Fondom za zaštitu okoliša, zanimalo nas je pod kojim uvjetima i kako je bivši šef financija Fonda došao do vozila.
''S tvrtkom Mercedes Benz Leasing Hrvatska d.o.o. sklopio sam u srpnju 2016. godine ugovor o leasingu za korištenje rabljenog Mercedesa. Za korištenje istog kao privatna osoba uredno podmirujem mjesečne rate. S tim u svezi odbacujem bio kakve insinuacije vezane za sukob interesa i pogodovanje od strane bilo koje tvrtke'', kaže Igor Zgomba.
Početkom 2016. Mostov ministar zaštite okoliša potpisuje plan koji je pripremila stara uprava.
Potpisao je, kaže, jer nije bilo nikakvih znakova o postojanju milijunskih kostura iz ormara koji su poslije počeli ispadati.
''Prvo treba odgovoriti na pitanje kako to da je mogao potrošiti pet puta više novaca za jednu stavku'', rekao je Slaven Dobrović, bivši Ministar zaštite okoliša i energetike.
''Odgovornost za donošenje plana je na Upravnom odboru. Nakon toga ide na Vladu, pa na Sabor. Pa nije ovo moja izmišljotina, sad ćemo mi tu nešto lukavo smislit pa ćemo reći da ćemo naplatiti nešto što ne možemo teoretski naplatiti'', kaže Muller.
Kredit za krizno razdoblje tek se treba početi otplaćivati. Aktualnog ministra situacija ne uzbuđuje previše. No i aktualna uprava našla se nedavno u fokusu medija. Otkriveno je da dobar dio novozaposlenih pripada HNS-u.
''Upravni nadzor Ministarstva proveden u Fondu pokazao je da je sve bilo u skladu sa zakonskom regulativom. Nije bilo ni jedne žalbe na postupak, a da dobro radimo najbolje govori naš financijski rezultat'', rekao je Ponoš.
Rezultat je 900 milijuna u plusu. Ali bez kredita i kamata od 480 milijuna koji se još nisu ni počeli vraćati. Oko Fonda za zaštitu okoliša vuku se repovi još iz Sanaderova doba. Bivši direktor Vinko Mladineo nepravomoćno je oslobođen optužbi za pogodovanje Fimi mediji. Ovi malo noviji repovi - tek trebaju doći na red. Zviždači i mediji mogu upozoravati, javnost može pritiskati, ali test postojanja pravne države - u rukama je DORH-a.
Propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr
