Sada predstoji borba za otvaranje novih radnih mjesta kako bi povratnici i ostali na područjima povratka, posebno mladi.
Pročitajte i ovo
To će, uz raspravu o donošenju novoga Zakona o područjima od posebne državne skrbi i Zakona o naknadi ratne štete, biti glavne teme 12. konferencije ZPH koja će se sutra održati u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor.
Zajednica prognanika Hrvatske osnovana je u Osijeku 19. ožujka 1993. kao krovna udruga s 13 podružnica po županijama koje su pretrpjele najteža razaranja i gdje je bilo najviše prognanika. Po riječima Branka Peka, 14. rujna 1992. prognanici općine Osijek osnovali su osječku Zajednicu prognanika iz koje je i nastao ZPH.
Tijekom "svih godina rada ZPH bilo je mnogo akcija i upozorenja međunarodnoj zajednici, a što je upravo i rezultiralo internacionalizacijom prognaničkog pitanja".
Primjerice, 30. rujna 1993., oko 4500 prognanika pokušalo se vratiti u selo Antunovac, koje je još bilo okupirano.
"Bio je to prvi sukob s međunarodnom zajednicom, odnosno vojnim snagama UN-a koje su uperile svoje "mirovne" topovske cijevi na goloruke prognanike ne dopuštajući im ulazak u Antunovac", kazao je Pek.
Podsjetio je i na brojne blokade koje je organizirala Zajednica povratka Hrvatske, dodavši kako je najduža od 49 dana bila na punktovima UNPROFOR-a u Bilju i Nemetinu kod Osijeka.
"Ne treba prečesto govoriti o onome što je bilo i kako je bio težak prognanički život, no ne treba ni zaboraviti dane progonstva koji nas sve skupa obvezuju da radimo na stvaranju što kvalitetnijih uvjeta života u mjestima povratka", kazao je Branko Pek, uoči sutrašnje 12. konferencije Zajednice povratnika Hrvatske.
