Imati uspješnu tvrtku koja nema niti jednog zaposlenog sasvim je moguće. Tako je u 2018. najbolja od njih ostvarila čak 213 milijuna kuna dobiti, pokazuju podaci FINE.
Radi se o tvrtki koja je vlasnik pivovare u zagrebačkoj Ilici i koja je osnovana prije deset godina. Tvrtka se bavi djelatnošću holding društva, a zašto je osnovana iz Pivovare nisu odgovorili. Bez njihovog odgovora o razlozima zašto je češki vlasnik odlučio osnovati tvrtku bez zaposlenih koja će biti vlasnik pivovare s dugom tradicijom u Zagrebu, možemo samo nagađati. Da bi bili barem malo pametniji odgovor kako je moguće da tvrtka bez ijednog radnika bude uspješna i zarađuje puno potražili smo kod uglednog poreznog i ekonomskog stručnjaka te revizora Vlade Brkanića. On objašnjava da se na osnivanje tvrtke bez zaposlenih može odlučiti poduzetnik početnik koji je zaposlen u drugoj tvrtki sve dok se posao u njegovom poduzeću ne uhoda. Druga je mogućnost da se radi o projektnoj tvrtki.
"One su od svojih osnivača kapitalno poduprte, one preuzimaju udjele u drugim društvima, one grade poslovne objekte, kupuju možda hotele, građevine ili neka trgovačka društva i ona su upravljana od tih vlasnika, kapitala itd.“, kaže Brkanić.
I to je posve legitiman i u svijetu raširen oblik poslovanja, čije funkcioniranje Brkanić objašnjava na primjeru slučaja iz industrije.
"Preuzme takvo društvo sto postotne udjele u našem trgovačkom društvu. Matica koja je dala kapital u takvo društvo vodi ga i kontrolira, a u ovom društvu koje je preuzeto tamo su zaposlenici, tamo rade i po dobiti koje je ostvarilo to trgovačko društvo proizvodno na kraju godine pripada dobit vlasniku“, objašnjava Brkanić.
Odnosno onom društvu koje nema zaposlenih. No takvih je u malom hrvatskom gospodarstvu ipak malo previše. Podaci Fine pokazuju da je njihov udio u ukupnom broju poduzetnika posljednjih deset godina oko 30 posto, pa je 2018. bilo gotovo 40 tisuća tvrtki u kojima apsolutno nitko nije bio zaposlen.
"Problem može biti u koje poslovne odnose one ulaze. Jesu li oni na tržištu zasnovani ili su eventualno otvorene tvrtke kako bi poslovale s hrvatskim javnim sektorom ili s državom“, kaže Brkanić.
Upravo su zbog takvih tvrtke bez zaposlenih na lošem glasu pa ih zovemo fikusi ili fantomske tvrtke. Osim lošeg glasa prati ih još jedna karakteristika. Konstantan gubitak. Kako pokazuju podaci FINE više od pola tih tvrtki su gubitaš pa je i njihov ukupan poslovni rezultat posljednjih deset godina negativan. 2008. iznosio je 590 milijuna kuna, 2013. tri milijarda, a 2018. dvije milijarde. U prosjeku svako to društvo prema izvješću FINE posluje s gubitkom od nekih 355 tisuća kuna što ova društva uvodi u prezaduženost i u područje rizika stečaja. Možda je to i modus operandi da izađu iz poduzetništva da netko pokrene stečaj i da se riješe troškova brisanja društva“, kaže Brkanić.
Odnosno likvidacije čiji se trošak do prije nekoliko mjeseci mogao popeti na iznos od deset tisuća kuna dok je sam postupak znao trajati i godinu dana. No moguće je i da je tako visokom udjelu tvrtki bez zaposlenih, upozorava Brkanić, doprinijela i Vladina politika koja sve više preferira osnivanje tvrtki na što brži i jednostavniji način te po mogućnosti sa što manjim temeljnim kapitalom. Brkanić stoga upozorava da zaboravljamo važnost temeljnog kapitala.
„Osnivački kapital nije trošak, on je početni kapital koji je društvu na raspolaganju da počne svoje poslovne aktivnosti“,
Kada ga nema dovoljno rezultati za poduzetnika mogu biti poražavajući.
„Najveći broj likvidiranih poduzeća prema jednom istraživanju Hamburškog instituta za poduzetništvo je što su društva počela poslovanje s premalim kapitalom“, kaže Brkanić.
A takvih, s temeljim kapitalom od deset kuna, u Hrvatskoj je sve više. Pa ni ne čudi da gotovo 40 tisuća od nešto više od 131 tisuće tvrtki u Hrvatskoj nema potrebe za radnikom.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
Naprasno napustio Bijelu kuću
Napeto u Bijeloj kući
Trump vs. Zelenski
