Obavijesti Video Pretražite Navigacija
'Ne radi se o novim tezama'

Tužitelji traže odbacivanje prigovora Gotovinine obrane

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Haško tužiteljstvo zatražilo je od žalbenoga vijeća Haaškoga suda da odbaci prigovore obrane generala Ante Gotovine na teze koje je tužiteljstvo iznijelo tijekom žalbene rasprave.

Tužiteljstvo traži da se ne radi o njihovim novim tezama, kako tvrdi obrana, te da je Gotovina od početka postupka bio upoznat sa svim elementima optužaba, objavio je ICTY u utorak.

Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom pozvala je prošlog tjedna žalbeno vijeće da odbaci nove argumente koje je na žalbenoj raspravi održanoj 14. svibnja pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznijelo tužiteljstvo, a koji nikad ranije nisu bili izrečeni jer bi to, kako su ocijenili, predstavljalo flagrantno kršenje temeljnog prava žalitelja na iscrpno i pravodobno upoznavanje s optužbama i više puta izrečenih naloga Žalbenoga vijeća o opsegu argumenata koji se mogu iznositi na žalbenom ročištu.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Presuda krajem godine Tužiteljstvu istječe rok za dokazivanje krivnje generalima Slika nije dostupna Generali se obratili sudu Gotovina i Markač: Žao nam je svih stradalih, ali mi smo nevini, bili smo profesionalci

>> Gotovina i Markač: Žao nam je svih stradalih, ali mi smo nevini, bili smo profesionalci

Obrana je u podnesku pojasnila kako su tužiteljske teze koje su ne mogu prihvatiti one da je zakonitim topničkim napadima počinjeno djelo progona; da je korištenje topništva u četiri grada tijekom Oluje predstavljalo nesrazmjerni napad; da je upotreba oružja poput višecjevnih bacača raketa u gradovima bila neselektivna i da se zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem progona srpskih civila može izvesti iz brijunskog tarnskripta.

Tužiteljstvo u svom odgovoru tvrdi da je obrana od početka postupka bila upoznata sa svim bitnim elementima optužbe da je general bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata cilj kojega je bio trajno uklanjanje srpskih civila iz tzv. Krajine te da su topnički napadi bili način izvođenja tih zločina protiv čovječnosti. Bez obzira na to da li su ti napadi nezakoniti u smislu povreda prava i običaja ratovanja, ako je granatiranje imalo za cilj civile to je bio zločin protiv čovječnosti, navodi tužiteljstvo i dodaje da je obrana od početka upoznata s time da optužbe za zločine protiv čovječnosti ne ovise o dokazivanju nezakonitog napada kao povrede ratnog prava i običaja.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene