Užase i tragedije uzrokovane terorističkim napadima, makar i neposredno, danas su već svi, nažalost, vidjeli. Kakav bi stav prema terorizmu trebali zauzeti građani EU-a i što uopće europska zajednica čini u suzbijanju te globalne ugroze, otkriva dr. Tonći Prodan, stručnjak za terorizam.

Galerija


Vezani članci Dr. Tonći Prodan, stručnjak za terorizam (Foto: Dnevnik.hr) Stručnjak za terorizam objasnio zašto još niti jedna teroristička organizacija nije preuzela odgovornost za napad u Strasbourgu Slika nije dostupna "Terorizam je složen fenomen s kojim se jako teško boriti, no nije nemoguće"

Rekli bismo da Hrvatska nije zanimljiva zemlja teroristima i ne postoje nikakve indikacije po kojima bi Hrvatska trebala biti metom. Međutim, promatrajući funkcioniranje terorističkih organizacija i/ili radikaliziranih pojedinaca, sve zemlje na svijetu mogu postati metom terorističkih organizacija. Kao potvrdu ovoj tvrdnji, stručnjak za terorizam Tonći Prodan podsjeća i na nedavne nesretne događaje na Šri Lanki i Novom Zelandu.

Policijske i obavještajno-sigurnosne službe, kako smo to dosad vidjeli veliki broj puta diljem svijeta, uspijevale su spriječiti izvršenje terorističkih akata u fazi njihova planiranja ili pokušaja. Kako bi u tome uspjeli, moraju ulagati ogromne operativne napore, raditi timski i interdisciplinarno te imati vrlo razvijenu suradnju s ostalim policijskim i obavještajno-sigurnosnim službama diljem svijeta.

Veliku ulogu u cijelom procesu sprječavanja terorističkih napada igraju i nadležne službe Europske unije. Hrvatska na različite načine i putem raznih formata (susreti stručnjaka i znanstvenika; razmjena dobrih praksi; razmjena podataka o osumnjičenicima za terorizam i radikaliziranim pojedincima unutar Schengenskog informacijskog sustava) i na brojne druge načine surađuje s gotovo svim europskim, ali i svjetskim forumima i službama koji se bave pitanjima protuterorizma, pa tako i s Mrežom za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN).

Iako Hrvatska dosad nije imala većih problema s radikaliziranim pojedincima koji su postali teroristi i otišli se boriti na strani ISIL-a i drugih terorističkih organizacija, sudjeluje u potpori rada Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji te podržava Centar izvrsnosti RAN-a.

Jednako tako, putem svojih sigurnosnih institucija, ministarstava i službi, pruža podršku europskim državama koje nisu članice EU-a u području protuterorizma, provodi razna istraživanja i podržava svoje znanstvenike i stručnjake u njihovu istraživačkom i stručnom radu u području terorizma, protuterorizma, radikalizacije i proturadikalizacije.

Tonći Prodan ističe kako je suradnja sa svim državama na zavidnoj razini, što je danas nužnost jer niti jedna se s problemom terorizma ne može nositi sama, ma koliko velika i snažna bila.
Hrvatska također usko surađuje s Europskim policijskim uredom (Europol), kojeg je i članica. Radi se o agenciji EU-a za provedbu zakona čija je zadaća pomagati tijelima za provedbu zakona u državama članicama EU-a i tako doprinijeti sigurnosti Europe.

Koliko su hrvatske službe spremne na reakciju u slučaju terorističkog napada?

Hrvatske službe su spremne i uvježbane postupati u svim situacijama kriza, pa tako i u slučaju terorističkog napada. Važno je istaknuti da se spremnost na takve i slične scenarije ogleda u spremnosti cijelog društva na ovakve događaje, a ne samo policijskih, vojnih i obavještajno-sigurnosnih službi koje su utrenirane i osposobljene djelovati u takvim situacijama. Hrvatske sigurnosne strategije, kao i cjelokupni sustav domovinske sigurnosti vrlo su dobro i učinkovito “posloženi”, te su postignuti svi preduvjeti za efikasnu borbu sa svim vidovima kriza, pa i terorizmom. Također, sve su strategije u potpunosti u skladu sa svim relevantnim strategijama UN-a, EU-a, NATO-a, Vijeća Europe, OESS-a i drugih sigurnosnih institucija i foruma.

Još nismo vidjeli sve

Postoji veliki broj taktika i tehnika terorističkih organizacija. Iako smo već svjedočili velikom broju različitih taktika brutalnih terorističkih napada, još nismo vidjeli sve moguće modalitete počinjenja tih nedjela. Taktike i tehnike mjenjaju se tijekom vremena, od onih najjednostavnijih za koje ne treba praktički nikakva priprema, do onih najsloženijih za koje je potrebna dobro uhodana logistička mreža i velike pripreme.

Postoje li hrvatski državljani koji su otišli u smjeru radikalizacije?

Stručnjak za terorizam kaže kako je teško precizno znati koliki je ukupni broj radikaliziranih pojedinaca u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Ipak, dosad su nadležne hrvatske službe vrlo uspješno kontrolirale i rješavale probleme ovoga tipa.

Važno je istaknuti da svi radikali nisu teroristi i mnogi od njih to nikada neće ni postati. Postoje određene tehnike i interdisciplinarni pristup stručnjaka i znanstvenika različitih profila koji to procjenjuju i koji mogu otkriti (i otkrivaju) ovakve pojedince i zaustavljaju ih na njihovu putu pristupanja terorističkoj organizaciji ili počinjenju terorističkog djela. Hrvatske službe to zasad provode vrlo učinkovito, ali Prodan kaže kako se uvijek može napraviti barem još jedan korak naprijed. Neki od ovih pojedinaca bivaju kazneno procesuirani i osuđivani.

Trebaju li građani EU-a biti zabrinuti?

Terorizam je jedna od pošasti današnjeg vremena i treba ga shvatiti kao realnost s kojom se treba znati nositi. Mišljenje je Tonćija Prodana da bi se o terorizmu i svemu što mu prethodi te što on sa sobom nosi trebalo početi učiti već u osnovnim školama, kako bi djeca što prije spoznala i naučila kako ne postati žrtvom terorističkih radikalizatora koji su sveprisutni na društvenim mrežama, a koje su djeci i mladima glavni medij komunikacije.

Osim toga, potrebno je uvesti više programa osvješćivanja o problemu terorizma u sve slojeve društva kojima bi se među odraslima podigla sigurnosna svijest u odnosu na terorizam, te kako bi građani znali prepoznati u svojim sredinama radikalizirane pojedince i o tome izvijestiti nadležne službe i institucije. Dodatni programi koje bi trebalo provoditi šire i intenzivnije su "proturadikalizacijske priče", koje bi mladima trebali prenositi njihovi uzori, i to putem društvenih mreža na kojima oni svakodnevno "borave" gotovo cijeli dan.

Sadržaj je napravljen u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj koja u kampanji 'Zajedno za sigurniju EU' želi povećati informiranost o načinima na koje se EU nosi s globalnim izazovima u kojima štiti svoje građane.