Nataša Tramišak, Nikolina Brnjac, Boris Milošević i Radovan Fuchs, prema svemu sudeći, trebali bi biti nova lica u idućoj Plenkovićevoj vladi.
Pročitajte i ovo
NE BAŠ ELTONOV ROCKET MAN
Elon Musk ili kako je imigrant iz Južnoafričke Republike pokorio Washington
od obožavanja do potpune mržnje
Od afere s pornozvijezdom koja je opisala sočne detalje susreta do nekoliko bankrota: "Show se zove Trump i posvuda je rasprodan"
Tramišak je trenutačno pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske Osječko-baranjske županije. Saborski mandat osvojila je s četvrtog mjesta u četvrtoj izbornoj jedinici.
Rođena je 1982. u Osijeku. Na tamošnjem Pravnom fakultetu 2008. je diplomirala pravo. Odmah nakon fakulteta pripravnica je u osječkom Gradskom prijevozu putnika.
Dok je na čelu općine Antunovac bio današnji osječko-baranjski župan, Ivan Anušić, Tramišak je bila njegova zamjenica i direktorica Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac RODA. Danas je tamo volonterka. Oboje su na čelo Općine stigli kao članovi HSP-a.
Lokalni mediji pišu kako je Općini osigurala brojne projekte koji su se financirali i novcem EU-a, a među najznačajnijim je Poduzetnički inkubator i akcelerator, za koji je iz Europe povukla 21,4 milijuna kuna, odnosno više od 93 posto sredstava.
U Osječko-baranjskoj županiji trenutačno upravlja provedbom EU projekata u vrijednosti oko 300 milijuna kuna, piše Osijek031.com.
Za isti je portal uoči parlamentarnih izbora rekla da je u politici primjetan manjak žena, i to zbog neravnoteže između javnog i privatnog života žena. Protiv toga će se u Saboru boriti, i to, među ostalim, zalaganjem za zabranu rada nedjeljom.
Tramišak kaže da dva do tri puta tjedno otrči pet do deset kilometara, što je napuni energijom. Njezini kolege kažu da je radoholičarka.
"Ona ništa ne prepušta slučaju. Kada se provodila energetska obnova 54 javne zgrade u županiji, obilazila je gradilišta gotovo svakodnevno, često i vikendima kako bi se osobno uvjerila u to poštuju li se rokovi", rekao je jedan njezin suradnik za Jutarnji list.
Brnjac: "Europa je pohvalila naše predsjedanje"
Nikolina Brnjac trenutačna je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova. Rođena je 11. srpnja 1978. u Karlovcu. Završila je Prometni fakultet. Tamo je doktorirala, bila asistent, izvanredni profesor. Bila je i u Europskoj komisiji, točnije u Glavnoj upravi za istraživanje i inovacije, evaluator za Horizon 2020 projekte COV2. Neko vrijeme provela je u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ovo joj nije prvo Ministarstvo, bila je državna tajnica i u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Autorica je i koautorica dva udžbenika, a u službenom životopisu stoji da je nositeljica brojnih istraživačkih projekata. Piše da su joj hobiji trčanje i plivanje. Udana je i majka dvoje djece.
Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijeće EU-a bila je delegirana kao veza između hrvatskog predsjedništva Vijeća EU-a i Europskog parlamenta.
"Hrvatsko predsjedanje uistinu je bilo uspješno, unatoč okolnostima. Za razliku od oporbe, europski partneri pohvalili su naše krizno funkcioniranje, a predsjedniku Vlade posebne su pohvale prenijeli najviši europski dužnosnici", rekla je nedavno Večernjem listu.
"Obitelj mi je izuzetno važna i razumijem želju ljudi da nedjelju provedu s najdražima. Zato je bitno ostvariti ravnotežu između potreba gospodarstva i prava zaposlenih u trgovini", rekla je tada i o radu nedjeljom.
Samozatajni Pupovčev nasljednik
Boris Milošević zasad je jedino sigurno ime od njih u novoj Vladi Andreja Plenkovića. Bit će potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.
Rođen je 1975. u Šibeniku, a Pravni fakultet završio je u Rijeci. Bio je sudski vježbenik u Općinskom sudu u Benkovcu, a od 2007. do 2008. godine tajnik Općine Kistanje. Predsjednik je Vijeća srpske nacionalne manjine grada Zagreba i Srpskog narodnog vijeća, kojim je prije njega 22 godine upravljao Milorad Pupovac. Tamo pruža i besplatnu pravnu pomoć. Bio je zastupnik u posljednjem sazivu Sabora.
Dva puta je bio pomoćnik ministra uprave, jednom SDP-ovu Arsenu Bauku, a zatim i njegovoj nasljednici, Mostovoj ministrici Dubravki Jurlini Alibegović. Oboje bivših šefova Miloševića je pohvalilo. Bauk je za tportal rekao kako je i kao suradnik i kao zastupnik bio dobar te da se nada kako će takav biti i kao potpredsjednik Vlade.
"On je zaista divna osoba, pametan, vrijedan, poznaje ne samo u teoriji nego i u praksi lokalnu i regionalnu samoupravu i javnu upravu, cijeni suradnike… Njega je izabrao moj prethodnik Arsen Bauk i ja sam ga odmah prepoznala kao izvrsnog suradnika za suradnju u resoru. U svakom slučaju, uvjerena sam da će posao raditi odlično'', kazala je za tportal Jurlina Alibegović.
Miloševićevi su suradnici i prijatelji Večernjem listu za njega rekli da je riječ o stručnoj osobi, koja je na prvu pomalo samozatajna, ali da je uvijek spreman za šalu. U slobodne vrijeme opušta se uz Netflix i Play Station.
Najbogatiji ministar burne obiteljske povijesti
Novi stari ministar obrazovanja trebao bi biti Radovan Fuchs. Na čelu tog resora već je bio od 2009. do 2012. Slovio je kao jedan od najbogatijih ministara. Jutarnji list pisao je o tome kako je Fuchs vlasnik 2/5 kuće u Zagrebu vrijedne pet milijuna kuna, okućnice od dvije i pol tisuće kvadrata vrijedne milijun kuna te zemljišta od stotinu kvadrata vrijednog stotinu tisuća kuna. Vlasnik je i polovice od tri stana ukupne površine 167 četvornih metara. Nekretnine je uglavnom naslijedio.
Do prošle godine bio je savjetnik Andreja Plenkovića za obrazovanje.
Zanimljiva je njegova obiteljska povijest. Djed mu se iz Njemačke doselio u Slavoniju, bio je židovskog podrijetla, ali je obitelj prešla na katoličanstvo. Komunističke vlasti njegovu ocu konfiscirale su svu imovinu. No ipak je bio jedan od osnivača Hrvatske gospodarske komore.
Radovan Fuchs doktor je veterine. Magistrirao je biomedicinske znanosti na PMF-u u Zagrebu. Doktorirao je na Biomedicinskom centru u Uppsali.
Svojedobno je istupio iz HDZ-a te sa Vesnom Škare-Ožbolt i Matom Granićem osnovao Demokratski centar.
Rođen je 5. rujna 1953. u Zagrebu. Oženjen je i ima dvoje djece. Svojedobno se pokušao obračunati s praksom podmićivanja nastavnika pri odabiru udžbenika.