Tjelo, majca i Večeslav Holjevac - pogreške gdje god se okrenete!

Nanizujemo ogrlice, tortilje s seitanom, ženske majce... Priznajemo nitko nije savršen i svima se pogreškice potkradu, ali otkud baš na - javnim natpisima? Gramatiku i pravopis, kako treba, učimo u osnovnoj školi i to je manje više to. Tko je savladao, savladao je.

Pročitajte i ovo Škarina žrtva Prvo ju je silovao pa su je pokušali ušutkati: "Bilo je strašno, ali sve bih ponovno učinila" Snimke koje niste vidjeli Specijal Provjerenog: Ovo je povijest odnosa Plenkovića i Milanovića

>> VIDEO: Tko je pismeniji, političari ili osmaši?

Ipak u našem lovu na gramatičke i prvopisne pogreške hrvatskom metropolom nije bilo potrebno puno hodanja da bismo otkrili bisere! Profesor Gluhak diplomirao je matematiku, a doktorirao jezik. Stoga nije imun na nepravilno napisane riječih, štoviše skuplja ih. Ivan je profesor hrvatskog jezika koji se s grijesima među slovima odlučio boriti najbolje što zna - otvorio je agenciju za lekturu. I čim smo izašli pogreške su nas napale. Gordan je pak profesor na FER-u i bivši bloger. Odlučio je pisati o pravopisnim i gramatičkim pogreškama nakon što je u poštanskom sandučiću dobio letak na kojem je pisalo: 'Pratite svijetske trendove'.

Osnovano Ministarstvo pravopisne policije

Osnovao je doduše samo za sebe, Ministarstvo pravopisne policije. I da se njega pita postojalo bi već odavno. Na blogu je počeo stavljati fotografije zločina nad riječima i ubrzo mu se pridružilo još mnoštvo lovaca na jezični kriminal. Svoje ulove na stranicu dodavali su 3 godine. Kako bi lov na pogreške bio uspješniji sudjelovao je i na projektu hrvatskog spelling checkera - odnosno provjere teksta koji ima i tisuću korisnika na dan.

Na spomeniku Većeslavu Holjevcu u gradu Zagrebu Većeslav je napisano kao Večeslav. A ni imena ulica nisu iznimka. Zavidovića i Zavidoviča, Ščitarjevska i Šćitarjevska, Vidrićeva i Vidričeva. Pa ako gradski oci ne znaju pisati pravilno, zašto bi to znali građani? Na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje telefon zvoni bez prestanka. Razlog je vrući telefon za jezične savjete. Svaki dan primaju pitanja, a svako od njih evidentiraju. Tako da je već i izašla knjiga jezičnih savjeta sastavljena od najčešćih jezičnih nedoumica.

Još jedan misterij koji ne pripada standardnom jeziku je riječ pekarna. Naime pekara je mjesto gdje se proizvode pekarski proizvodi, a pekarnica je mjesto gdje se ti proizvodi prodaju. Riječ pekarna postoji u hrvatskom jeziku, ali ne i u onom standardnom odnosno propisanom.

Čiščenje, piđama, pa čak i imena dana u tjednu i nazivi muzeja napisani velikim slovom su problem. O natpisima: majca i njega tjela da i ne govorimo. Osim učenja rješenja nema. Jezik je i dio našeg identiteta, zašto se onda ovako njime služimo?