Danas je u svijetu ugrožen opstanak oko 30 posto pasmina domaćih životinja. Smatra se da svaki tjedan nestaje jedna pasmina, piše Vjesnik.
Pročitajte i ovo
U doba preispitivanja high input tehnologija proizvodnje, koja u sebi nosi mnoge moralne dvojbe, ali i sve učestalije bolesti poput kravljeg ludila, trihineloze te svinjske kuge, velika prilika se pruža za ponovni uzgoj i širenje domaćih izvornih pasmina. U suprotnom nas, poručuju stručnjaci, čeka pozicija poljoprivredne neokolonije opskrbljene uvoznom robom sumnjive kakvoće i zanemarive domaće proizvodnje.
Iz Hrvatske su dosad izumrle tri pasmine svinja, mangulica, bagun i šiška, zatim dalmatinski poni i istarska koza. Opasnost od izumiranja prijeti slavonskom podolskom govedu, kojeg ima samo 68 grla, što ga svrstava u kritično ugroženu izvornu pasminu. I jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu, lička buša, kritično je ugrožena.
Do prije 100 godina bila je, uz podolsko govedo, dominantna pasmina u Hrvatskoj. Danas ima samo 115 grla. Ista sudbina prijeti i međimurskom konju. Početkom 20. stoljeća uzgajalo se više od 14.000 tih konja, 1946. bilo je oko 5000, a 2005. je u matičnoj evidenciji Hrvatskog stočarskog centra upisano samo 34 grla. Kritično ugrožena je i dubrovačka ruda, sa svega 228 ovaca te pasmine.
'Turopoljska svinja, naša najstarija pasmina svinja, također je kritično ugrožena, ima samo 143 grla', kaže Franjo Poljak, ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra. Radi očuvanja turopoljske svinje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje kupila je pet krmača i dva nerasta. Ustanova u svom vlasništvu ima i 43 podolska goveda. Cilj je očuvati tu autohtonu pasminu, a pokazalo se da su ta goveda odlični krčitelji zaraslih pašnjaka.
Među ugroženim pasminama su crna slavonska svinja, ovca lička pramenka i magarci. Krajem tridesetih godina 20. stoljeća bilo je oko 40.000 grla, dok ih je danas 850.
Hrvatska ima ukupno četiri izvorne pasmine konja, tri pasmine goveda, dvije pasmine svinja, devet pasmina ovaca, dvije pasmine koza, dvije pasmine peradi i jednu pasminu pčele. Da bi se te pasmine očuvale od izumiranja potrebne su hitne akcije, na što Hrvatsku obvezuju Konvencija o biološkoj raznolikosti, Sveeuropska strategija zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalna strategija i akcijski planovi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
U Državnom zavodu za zaštitu prirode u ljeto 2006. osnovan je Odsjek za udomaćene svojte. Među prvim planovima novog odsjeka je povratak buše na velebitske pašnjake u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Sjeverni Velebit.
'Zato treba senzibilizirati lokalno stanovništvo za tradicionalno stočarstvo, čime bi očuvali i planinske pašnjake ugrožene zaraštavanjem u šikare i šume, upravo zbog nestanka tradicionalnog stočarstva', kaže Jasna Jeremić, voditeljica Odsjeka za udomaćene svojte. 'Na žalost', dodaje, 'domaće pasmine moramo gledati, ne samo kao bogatstvo naše biološke raznolikosti i vrijedan genetski materijal nego i kroz ekonomsku isplativost. Stoga je cilj razviti i plasirati domaće proizvode, poput paškog sira'.
