Presuda govori o vrlo teškim zločinima i mislim da je sada obaveza javnosti u BiH i Hrvatskoj, društva i vladinih institucija, raspraviti što sve stoji u presudi jer je u njoj priznata patnja onih koji su ubijeni, koji su bili zatočeni u logorima i bili žrtve torture ili su prognani, rekla je Teršelič na konferenciji za novinare.
>> Prliću 25 godina zatvora, Stojiću, Petkoviću i Praljku 20, Ćoriću 16, Pušiću 10!
Dodala je kako je vrlo važno distancirati se od pogrešne politike prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u BiH, a na što su, kako je rekla, upozoravali i mediji i organizacije za ljudska prava i to onda kad su zločini počinjeni. 'Od toga se distancirao Stipe Mesić i drugi političari koji nisu bili za takvu politiku u BiH, a treba se podsjetiti da je i Sabor priznao Bosnu i Hercegovinu', rekla je.
Mračne stranice povijesti
Istaknula je kako se 'suočiti s ovim mračnim stranicama povijesti, koja je povijest BiH ali je i povijest Hrvatske'.
Kazala je da je prvostupanjska presuda jasno govori o tragičnoj posebnosti hrvatske politike između 1991. i 1994. gdje su tadašnji predsjednik Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i drugi zapravo radili na prekrajanju granica BiH i Hrvatske, što je imalo posljedice u ubijenim, zatočenim, prognanim, deložiranim i i silovanim ljudima.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) Zoran Pusić istaknuo je da što se tiče konkretnih ljudi koji su dobili prilično velike kazne, treba pričekati žalbeni postupak i vidjeti što će se dogoditi.
Banalnost zla
Rekao je da je jednog od osuđenih Jadranka Prlića prije dva ili tri mjeseca sreo na skijanju na Sljemenu te da je osjetio simpatiju s obzirom na mjesto gdje su se sreli i da se sjetio kovanice 'banalnost zločina', 'banalnost zla'. 'Možda on zbilja nije kriv, ali nažalost presuda ni jednog suda ne može promijeniti zločine koji su se nesumnjivo dogodili. I to je ono s čime se naša javnost treba suočiti i prvi korak u liječenju toga je doza samokritičnosti prema politici Hrvatske iz toga doba', ustvrdio je Pusić.
Ocijenio je da u povijesti svake zemlje ima tamnih strana, ali za budućnost je bitno se te tamne strane na vrijeme priznaju i obračuna se s njima kako se nikad ne bi ponovile.
Marko Sjekavica iz GOLJP-a ukazao je na dio iz presude koji govori o odnosu između Republike Hrvatske i Herceg Bosne. 'U činjeničnom opisu presude utvrđeno je da je hrvatska politika bila ta koja je utjecala na vojne i političke strukture Herceg Bosne, da ih je pomagala i vojno i financijski i da se zapravo radilo o jedinstvenoj politici Zagreba i struktura Herceg Bosne', rekao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
