Na konferenciji za novinare, održanoj nakon sastanka s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i vukovarskom gradonačelnicom Zdenkom Buljan, Swoboda je istaknuo važnost prekogranične suradnje sa Srbijom.
Pročitajte i ovo
Upozorio je kako ne bi bilo dobro da Hrvatska, kada uđe u EU, postavlja prepreke suradnji sa Srbijom i eventualno uvodi vizni režim za njezine građane.
"Nije samo bitno pomoći Hrvatskoj da uđe u EU, već i zemljama u njezinu okruženju poput Srbije i BiH", poručio je dodajući kako će Hrvatska, kada postane članicom EU, biti poput "velikih vrata" kroz koja će jednog dana u EU ući i njezini susjedi.
Dotaknuvši se položaja nacionalnih manjina, Swoboda je ocijenio kako u Hrvatskoj postoje zakoni kakvih se ne može naći ni u nekim članicama EU primijetivši kako se ne može baš svugdje vidjeti da se na potpredsjedničkom mjestu u vladi nalazi pripadnik nacionalnih manjina, kakav je slučaj u Hrvatskoj.
"U bliskoj budućnosti Vukovar će biti primjer kako nadići i prijeći preko strahota poput građanskih ratova i drugih oružanih sukoba i to je još jedan razlog zašto nam je važno primiti Hrvatsku u punopravno članstvo EU", izjavio je Swoboda.
U vezi s presudom Haaškoga suda "vukovarskoj trojci", rekao je kako je ta presuda "bila veliko razočarenje", ali i poručio da je neovisnost sudstva jedno od glavnih načela na kojima počiva EU.
Uoči razgovora sa županom Galićem i gradonačelnicom Buljan, Swoboda je posjetio Spomen-dom Ovčara gdje ga je dočekao predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora grada Vukovara Zdravko Komšić te ga je upoznao s postavom doma te ubojstvom 261 ranjenika i civila iz vukovarske bolnice na Ovčari 1991. godine.
"Gradimo novu budućnost, a dio te budućnosti i EU svakako je i Hrvatska. Međutim, nikada ne smijemo zaboraviti prošlost, ne zato da bismo stvarali nove neprijatelje, već smatramo da svi građani jedne države ili obitelji imaju pravo na sjećanje", rekao je Swoboda poručivši kako nova Europa može biti stvorena samo na temeljima priznavanja onoga što se dogodilo.
Swoboda se upisao u knjigu dojmova te položio cvijeće podno spomen-ploče na Spomen-domu na Ovčari.
Tijekom boravaka u Vukovaru Swoboda se susreo i s članovima županijskog Vijeća nacionalnih manjina koji su mu pritom, prema riječima predsjednika Josipa Killa, ukazali na problem zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina te upozorili na potrebu osnivanja multietničke televizije u Vukovaru.
U pratnji protojereja Dušana Markovića, Swoboda je obišao parohijsku crkvu sv. oca Nikolaja, stradalu u Domovinskom ratu, a čija je obnova u tijeku. Na pitanje znaju li se počinitelji koji su 1991. sudjelovali u pokušaju njezina razaranja i uništenja, protojerej Marković ustvrdio je da je to učinio Zbor narodne garde.
Marković se također požalio na sporu obnovu te crkve, sagrađene 1737. godine, rekavši kako je država do sada uplatila tek 624.000 kuna dok je procijenjeno da će grubi radovi na crkvi stajati oko 4 milijuna kuna.
Hannnes Swoboda posjetio je i vukovarsku gimnaziju te se susreo s učenicima te obrazovne ustanove.
