Jedni od glavnih simptoma Alzheimera su, primjerice, gubitak pamćenja ili neprepoznavanje bližnjih.
Oboljele osobe otežano obavljaju svakodnevne aktivnosti poput snalaženja u stanu, na ulici, u trgovini. Često zametnu sitne stvari, kao što su ključevi ili naočale. Imaju probleme s održavanjem osobne higijene.
Mnogi koji se brinu o oboljelim osobama primjećuju probleme s prehranom. Zbog kemijske promjene u mozgu dolazi najčešće do povećanja apetita, pa su gotovo stalno gladni i prejedaju se. Nažalost, to nije sve. A najveći je teret na obitelji.
"I tuga i bol i ljutnja i bijes na sve jer ste nemoćni, a vi to ne prihvaćate!". Tako Sonja Njunjić opisuje svoje bolno iskustvo. Brinula se o pokojnom suprugu koji je bolovao od Alzheimera.
Pročitajte i ovo
"Vi ste nestali iz života nekoga koga ste voljeli i tko je vas volio do prije pola sata. On više uopće nije on, on je dehumaniziran. Ništa ne zna, on vas gleda prazno", dodala je.
Od Alzheimera u Hrvatskoj boluje oko 70.000 ljudi. Osim pamćenja, narušeno im je cjelokupno funkcioniranje.
"Ne samo da zaboravite gdje su ključevi, nego ih stavite u hladnjak, cipele stavite ispod jastuka. Znači nije to samo zaboravljivost, nego jedno sveukupno kognitivno i spoznajno propadanje“ opisala je ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić.
"Znači osoba je jučer bila u kinu, kazalištu. Drugi dan kad je pitaju kako je bilo ona kaže: koja predstava, nisam bio", dodao je Ninoslav Mimica iz Klinike za psihijatriju Vrapče. Uz to - često mijenjaju raspoloženje, tjeskobni su, uznemireni, impulzivni i ne vjeruju nikome.
Pročitajte i ovo
"Govorio je da bi se želio vratiti u Zagreb, a mi smo u centru grada i ja kažem: pa ti si u Zagrebu, ovo je tvoj stan", rekla je Sonja, na što bi joj suprug odgovorio da to nije njegovo.
Prvi simptomi najčešće se pojavljuju između 60 i 65 godina. Ali "mi danas nalazimo slučajeve gdje ona rano krene, s 40 ili 45 godina. Na sreću, to nije uvriježeno", rekla je Brečić.
U prilog nam ne ide ni činjenica da smo kao društvo sve stariji. "Mi smo po starosti šesta nacija u svijetu, među najstarijim nacijama u svijetu i naravno da to treba svakog ozbiljnog i racionalnog zabrinuti", komentirao je Stjepan Šterc s odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo.
Oboljeli su u potpunosti ovisni o bližnjima koji se o njima najčešće i brinu. Prostora u ustanovama - nema za sve.
"Nema dovoljno, ali možemo reći da ni jedna europska država nema dovoljno skrbi za to. Stalno se traže tu poboljašanja, zato postoje akcijski planovi", rekao je Mimica i dodao da bi Hrvatska sljedeće godine trebala dobiti Akcijski plan skrbi za osobe s demencijom i njihove njegovatelje.
Na pojavu Alzheimera osim genetskih faktora utječe i naš način života. Premalo se krećemo, previše pušimo, nezdravo se hranimo - pa će se i pojava ove bolesti - teško zaustaviti.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
Aktualno
FOTO Vatrogasci izišli na teren zbog dima u ventilaciji: Za sve je kriva spaljena hrana
