Obilježava se Svjetski dan Alzheimera - bolesti od koje obolijeva i sve više Hrvata. Posebno brine rast broja mlađih pacijenata. Priču donosi reporterka Dnevnika Nove TV Lara Švigir.
Podijelite
Jedni od glavnih simptoma Alzheimera su, primjerice, gubitak pamćenja ili neprepoznavanje bližnjih.
Oboljele osobe otežano obavljaju svakodnevne aktivnosti poput snalaženja u stanu, na ulici, u trgovini. Često zametnu sitne stvari, kao što su ključevi ili naočale. Imaju probleme s održavanjem osobne higijene.
Mnogi koji se brinu o oboljelim osobama primjećuju probleme s prehranom. Zbog kemijske promjene u mozgu dolazi najčešće do povećanja apetita, pa su gotovo stalno gladni i prejedaju se. Nažalost, to nije sve. A najveći je teret na obitelji.
"I tuga i bol i ljutnja i bijes na sve jer ste nemoćni, a vi to ne prihvaćate!". Tako Sonja Njunjić opisuje svoje bolno iskustvo. Brinula se o pokojnom suprugu koji je bolovao od Alzheimera.
"Vi ste nestali iz života nekoga koga ste voljeli i tko je vas volio do prije pola sata. On više uopće nije on, on je dehumaniziran. Ništa ne zna, on vas gleda prazno", dodala je.
Od Alzheimera u Hrvatskoj boluje oko 70.000 ljudi. Osim pamćenja, narušeno im je cjelokupno funkcioniranje.
"Ne samo da zaboravite gdje su ključevi, nego ih stavite u hladnjak, cipele stavite ispod jastuka. Znači nije to samo zaboravljivost, nego jedno sveukupno kognitivno i spoznajno propadanje“ opisala je ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić.
"Znači osoba je jučer bila u kinu, kazalištu. Drugi dan kad je pitaju kako je bilo ona kaže: koja predstava, nisam bio", dodao je Ninoslav Mimica iz Klinike za psihijatriju Vrapče. Uz to - često mijenjaju raspoloženje, tjeskobni su, uznemireni, impulzivni i ne vjeruju nikome.
"Govorio je da bi se želio vratiti u Zagreb, a mi smo u centru grada i ja kažem: pa ti si u Zagrebu, ovo je tvoj stan", rekla je Sonja, na što bi joj suprug odgovorio da to nije njegovo.
Prvi simptomi najčešće se pojavljuju između 60 i 65 godina. Ali "mi danas nalazimo slučajeve gdje ona rano krene, s 40 ili 45 godina. Na sreću, to nije uvriježeno", rekla je Brečić.
U prilog nam ne ide ni činjenica da smo kao društvo sve stariji. "Mi smo po starosti šesta nacija u svijetu, među najstarijim nacijama u svijetu i naravno da to treba svakog ozbiljnog i racionalnog zabrinuti", komentirao je Stjepan Šterc s odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo.
Oboljeli su u potpunosti ovisni o bližnjima koji se o njima najčešće i brinu. Prostora u ustanovama - nema za sve.
"Nema dovoljno, ali možemo reći da ni jedna europska država nema dovoljno skrbi za to. Stalno se traže tu poboljašanja, zato postoje akcijski planovi", rekao je Mimica i dodao da bi Hrvatska sljedeće godine trebala dobiti Akcijski plan skrbi za osobe s demencijom i njihove njegovatelje.
Na pojavu Alzheimera osim genetskih faktora utječe i naš način života. Premalo se krećemo, previše pušimo, nezdravo se hranimo - pa će se i pojava ove bolesti - teško zaustaviti.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.