Europska unija još nije odobrila plan restrukturiranja brodogradnje, no Banski dvori našli su načina kako udovoljiti Bruxellesu. U posljednjim minutama utrke, država je na sebe preuzela jamstva koja mogu postati javni dug. Skupa, ali nužna politička odluka. Europska brodogradilišta se zatvaraju, mi imamo problema sa svojim brodogradilištima. U pitanju je 15 do 20 tisuća ljudskih sudbina, koje ovise o tome i to je stvar političke procjene.
To je teška politička odluka, skupa i neminovna, ali moramo se s tim pomiriti. Nakon što smo problem odgađali godinama, problem brodogradnje riješen je jednostavno. Prvo smo pomorsko dobro riješili na način da država više od 8 milijardi kuna preuzima na sebe. Današnjom odlukom, 11,3 milijarde kuna država preuzima kao mogućnost povećanja javnog duga, preuzima na sebe, ako banke naplate ta jamstva. Pa tako svi oni koji u ovom trenutku zazivaju da su spremni, a to su neki sindikalni vođe, preuzeti brodogradilišta, za početak mogu preuzeti dio ovog duga, a ne da ga preuzimaju svi porezni obveznici.
Kada se podvuče crta, tada se brodogradilišta, i ako se prodaju, od 2000. godine, država, ili porezni obveznici, 20 milijardi kuna dali su poticaja i subvencija za spašavanje brodogradilišta. Svi su građani ove zemlje u tome su sudjelovali.
Svaki građanin ove zemlje preuzeo je na sebe sada mogućnost javnog duga od 2.551 kunu. Od početka, posljednjih 11 godina, svaki građanin je dao u brodogradnju 4.513 kuna. S ovih 20-ak milijardi kuna praktički se mogla izgraditi autocesta Zagreb - Split, Zagreb - Dubrovnik.
A kada smo god novca, Vlada je zastupnicima poslala izvješće o trošenju proračuna za 2010. godinu. Premijerka se hvali kako je planirano od početka godine bilo gotovo ispunjeno. Samo je još nejasno, ako je sve tako dobro, zašto je na kraju 2010. godine s mjesta ministra financija smijenila Ivana Šukera.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Imaš pravo, ostvari ga
Putinova prijetnja
