Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Socijalne službe najslabiji su dio hrvatskog državnog aparata, kad je u pitanju poštovanje ljudskih prava, istaknuo je to u srijedu u Varaždinu predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski.


Najugroženiji su Romi prema kojima se pokazuju elementi klasičnog rasizma, dok se trenutno pritisak vrši na slovensku i talijansku manjinu. Kršenje ljudskih prava sve više prijavljuju osobe s alternativnim načinom života, poput lezbijki i homoseksualaca, a veliki problem i dalje je nasilje nad ženama.

Vezani članci Prosvjed foruma žena SDP-a u Zadru (Foto: Šime Vičević) U Zadru prosvjed zbog puštanja Daruvarca na slobodu: "Sram vas bilo! Hoćemo pravdu!" Ilustracija (Foto: Gettyimages) Bivši norveški ministar optužen za spolna zlostavljanja tražitelja azila

- Zabrinjava podatak da su u više od 30 posto prijavljenih slučajeva nasilnici policajci ili umirovljeni policajci, rekao je Puhovski i zaključio da su najugroženije društvene skupine nezaposleni i umirovljenici, rastavljene obitelji, osobe koje imaju tjelesne ili psihičke nedostatke, ali, nažalost, i djeca.

Na predavanju, koje je organizirala Županijska koordinacija za ljudska prava, građanima je govorio o konkretnim i šokantnim primjerima kršenja prava ljudi. 

- Nakon pogibije bračnog para, sestra od pokojnice željela je posvojiti nećakinju. No, službenica je odbila njezin zahtjev.
To je učinila uz obrazloženje da žena ne tuguje dovoljno, što je zaključila po tome što je k njoj, 11 dana nakon što joj je sestra poginula, došla u šarenoj haljini, ispričao je Puhovski.

U drugom slučaju ljudska prava prekršena su sveučilišnom profesoru koji je želio posvojiti dijete, no odbijen je uz objašnjenje da je poznata stvar da sveučilišni profesori nemaju dovoljno vremena.

- Ova dva primjera nisu izmišljena, nego za njih postoje službeni dokumenti na koje je udaren pečat i na koji su se predstavnici socijalne službe potpisali, kaže Puhovski.

Inače, zbog kršenja ljudskih prava na adresu HHO-a u posljednjih 14 godina pristiglo je 85.000 prijava. Lani je ipak došlo do malog pomaka nabolje. 

- Problema i incidenata s kršenjem ljudskih prava ima, ali je Hrvatska pokazala razinu napredovanja na tom području. Dok je kršenje prava na etničkoj osnovi prije bilo prihvatljivo, danas se na njega reagira i smatra se neprihvatljivim, ocijenio je Puhovski.