Svaki hrvatski građanin na godinu proizvede 386 kilograma otpada, a na smetlištima završi oko 3,7 milijuna tona. Do 2020. trebali bi to svesti na 50%, a tek smo na 18. Temelje novog plana gospodarenja otpadom čine...
Pročitajte i ovo
''Sustav odvojenog prikupljanja i sustav koji o tome brine, to su sortirne linije i kompostiranje'', kaže ministar Slaven Dobrović.
Građani će morati odvajati otpad, a gradovi i županije osigurati im posude u koje će ga bacati, reciklažna dvorišta i sortirnice, kompostane i centre za gospodarenje otpadom. Rok - 2018.godina.
''Na koji način s kojim postrojenjima i s kojim kapacitetima'', pita se Mihael Zmajlović.
Pitanja na koja ministar konkretno ne odgovara.
Za Centre za gospodarenje otpadom koji će se graditi, i za one izgrađene planira reorganizaciju. Ali ne zna ni na koji način, niti koliko bi to stajalo. Da je plan preambiciozan smatra i HDZ.
''Ja mogu slobodno reći da su ovi rokovi gotovo nedostižni'', kaže Branko Bačić.
Ministar naglasak stavlja na ponovnoj upotrebi otpada.Upravo zahvaljući tome Tea ima posao.
''Nisam mogla pronaći posao jer sam oboljela od multiple skleroze'', kaže Tea Vukelić.
Ali Dobrovićev plan gospodarenja otpadom, za centre poput onog koji smo snimali ne donosi dobre vijesti.
''Predviđeno je za te centre 6,5 milijuna kuna do 2022. a u starom planu, bilo je 100 milijuna kuna više'', kaže Ivan.
Ne počne li se plan primjenjivati uskoro, Hrvatska bi mogla izgubiti 475 milijuna eura iz Europske unije. Ministar do kraja mjeseca mora urediti način naplate odvoza otpada za građane.
''Građanima koji će odvajati papir, plastiku treba rasteretiti cjenovno za taj iznos'', kaže Dobrović.
A za građane koji kod kuće budu kompostirali osigurali bi se, kaže, dodatni poticaji.
