Voznom parku hitne pomoći, blago rečeno, treba - pomoć. Problema ima i sa starim, ali i novim vozilima, pa primjerice tek nabavljen brod vrijedan gotovo 2 milijuna nedavno nije mogao isploviti zbog kvara.
"Očito da taj gliser ne zadovoljava uvjete, da se jednostavno išlo samo da se dokaže kako se nešto radi. Nemamo na razini države jednaku zdravstvenu skrb jer u nekim županijama hitna bolje funkcionira za razliku od nekih drugih", kaže Tomislav Petrušić iz Hitne 194.
I zato hitnjaci čekaju svoj prvi Zakon o hitnoj pomoći. Nisu problem samo vozila - pitanje je i tko će u njima raditi.
"Ako čovjek radi svaku četvrtu noćnu u hitnoj, kako su smjene napisane, ja sam 17 godina radila na terenu, i ako izračunamo to ispada da sedam godina nisam spavala. To svakako, dokazano je znanstveno ostavlja na zdravlje", ispričala je Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.
Pročitajte i ovo
KB Sveti Duh
Obitelj jednog od pokojnika traži odštetu od bolnice: "Ugušio se na hodniku hitnog prijema i to u vlastitoj povraćotini"
I teško se s tim poslom može dočekati mirovina, kažu - i zato Zakonom žele izboriti beneficirani radni staž.
"Ja osobno sam za sebe mogu reći - nakon 35 godina radnog staža da nisam taj mogu kvalitetno odraditi intervenciju do kraja, a još uvijek radim", rekao je Danijel Šota iz HSDHMP-a.
Manjak hitnjaka trebale bi smanjiti specijalizacije s kojima se kreće u lipnju, a koje bi donijele povećanje plaće od 22 posto.
"Oni stječu kompetencije, znanje i vještine, svoju samostalnost, ali i odgovornosti. Točno navedeno po pravillniku koje kompetenciju stječu, koju primjenu lijekova tako da nema nikakve zabune. Specijalizacija traje 1 akademsku godinu", istaknuo je Antun Bajan, voditelj specijalističkog usavršavanja za RH.
Pročitajte i ovo
Sve je na DORH-u
Beroš traži krivca, tko je fotografirao starice u istoj postelji: "Ministar i ravnatelj znali su za fotografiju!"
Dok oni specijaliziraju, Hrvatska bi iduće godine konačno trebala dobiti hitnu helikoptersku pomoć u koju sada uskače vojska i policija.
"Nažalost mi nismo pripremili - od 2016., kada je završio pilot projekt s helikopterima za tu namjenu pa do danas niti bolnice niti baze za helikoptere niti bolničke heliodrome za prihvat helikoptera. Mi imamo primjer Dubrovnika gdje je u Ćilipima bliže Crnoj gori heliodrom nego Dolini neretve", rekao je Mladen Tureček, predsjednik Udruge Helikopterima liječnici pomažu.
Dio problema isplivao je kada je u bolnici Sveti Duh dvoje ljudi umrlo u čekaonici hitnog prijema, ali i zbog fotografije dviju pacijentica u istom krevetu sisačke bolnice. I tu nije glavno pitanje tko je to fotografirao ili pustio u javnost nego tko dopušta da se takva slika uopće događa.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.