Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Umjesto plodova njiva i svojeg rada, hrvatski poljoprivrednici zbrajaju štete.


Suša je poharala usijeve, šteta je ogromna, u nekim područjima čak stopostotna. Poljoprivrednici su u debelom minusu, a država nema novca za nadokadu štete od elementarnih nepogoda.

Vezani članci Ivan Čačić Jeste li znali koja je najsmrtonosnija vremenska nepogoda? Ubila je više od 650.000 ljudi Slika nije dostupna Rijeci Po zbog suše prijeti skraćivanje za 100 kilometara

Hrvatska navodnjava tek 0,5 posto površina. Logično se postavlja pitanje zbog čega hrvatske poljoprivrednike svake godine iznenadi suša i zbog čega država nije uložila više u sustave za navodnjavanje.

Bivši sustavi uništeni?

Holger Kray, zadužen za poljoprivredu i ruralni razvoj Europe i Centralne Azije u Svjetskoj banci, za Reuters se prisjetio sustava za navodnjavanje koji je imala bivša Jugoslavija.

'Bivša Jugoslavija imala je jedan od najrazvijenijih sustava navodnjavanja i odvodnje. No, nažalost, oni su uništeni', rekao je. Tvrdi da su uništavanju sustava za navodnjavanje kumovali proračunski manjkovi, ali i promjene u upravljačkoj surukturi nad sustavima.

Kray kaže kako sve vlade zemalja na prostoru bivše Jugoslavije tvrde da nemaju novca za ulaganje u sustave za navodnjavanje, no svaka pak uvodi novu dugoročnu strategiju za razvoj, točnije, za navodnjavanje.

>> Kiše nema na vidiku, suša stvara sve veće štete

'Navodnjavanje neće riješiti problem suše'

Dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Davor Romić pojasnio je kako je istina da se je u bivšoj Jugoslavija u Hrvatskoj navodnjavalo na poljoprivrednim površinama uglavnom bivših državnih kombinata, kao što su bili Belje, Vukovar, IPK Osijek, Đakovo, PK Zadar, PIK Neretva i dr.

'90-tih godina u Hrvatskoj se navodnjavalo oko 13.000 hektara
obradivih površina. No, tada je uslijedio rat i poratno razdoblje, pa doba tranzicije, tako da se o navodnjavanju nije previše mislilo (2003.navodnjavalo se oko 7000 ha). Godine 2005. Vlada RH je pokrenula izradu strategije, a istu je usvojila kao NAPNAV u prosincu iste godine', rekao je Romić. Kao rezultat primjene NAPNAV-a danas se u  Hrvatskoj navodnjava oko 18000 ha.

Dekan Romić naglašava kako navodnjavanje neće riješiti pitanje suše, koja je elementarna nepogodna širih razmjera. 'Nemoguće je da Hrvatska bilo kada bude imala sustav navodnjavanja za sve obradive površine. Navodnjavanje je i ekonomska kategorija, a izgradnja i održavanje sustava je relativno skupo', tvrdi. Dodaje da je za očekivati da će se na navodnjavanim površinama mijenjati struktura prema dohodovnijim voćarskim, povrćarskim te nekim industrijskim kulturama, kao i sjemenskim usjevima.

Državna strategija sustava za navodnjavanje sastoji se u tome da država izgrađuje infrastrukturu kako bi se osigurao dovod vode do parcele, a poljoprivredni proizvođači investiraju na parceli, zaključio je dekan Agronomskog fakulteta.

Dodao je kako je državna strategija navodnjavanja zapravo sinergijski odnos države i poljoprivrednika, u kojem svaki od njih ima svoju zadaću.

'Problem suše u poljoprivredi, osim navodnjavanjem može se ublažavati, u našim agroekološkim uvjetima i provođenjem agrotehničkih zahvata u optimalnim rokovima (obrade, gnojidbe, prihrane)', tvrdi Romić. Poljoprivredni institut Osijek provodi već 12 godina istraživanja utjecaja navodnjavanja u uzgoju kukuruza, soje i drugih ratarskih kultura, dodaje.

'Smanjenje prinosa kukuruza na nenavodnjavanim područjima, prema sadašnjem stanju biljaka, procijenjuju se na oko 30 posto, upravo iz razloga jer su sve uzgojne mjere provedene u optimalnim rokovima', kaže. Naglašava da kada su poljoprivredni proizvođači u pitanju otvoreno je pitanje jesu li oni provodili te mjere u optimalnim rokovima, te i drugo, jesu li su bili u prilici ih provesti.

Točnije, postavlja se pitanje jesu li seljaci imali novac od poticaja kojima bi na vrijeme kupili sjeme, na vrijeme obradili polja, sjetvu i gnojenje.

Ministarstvo: Sve ide po planu!

Naše Ministarstvo poljoprivrede, na pitanje zbog čega nas suša iznenadi svake godine, odgovara da se 'zbog dovršavanja izrade projektne dokumentacije i ishođenja potrebnih dozvola za gradnju novih sustava navodnjavanja, u proteklom razdoblju započelo sa sanacijom i rekonstrukcijom postojećih sustava navodnjavanja'.

Dodaju kako su sustavi navodnjavanja zbog stagnacije posljednjih godina, uništeni ili zapušteni. Iz Ministarstva kažu kako se projekt sustava navodnjavanja odvija u pet faza, i kako za sada, sve ide po planu.

'Daljnja provedba NAPNAV-a odnosno njegovo financiranje osim iz državnog proračuna planirana je i kroz Strukturne fondove i Kohezijski fond. Stoga su i pokrenute aktivnosti u ovom Ministarstvu i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kako bi se što kvalitetnije pripremili za povlačenje dostupnih sredstava iz odgovarajućih pristupnih fondova EU nakon 01. srpnja 2013. kada Republika Hrvatska pristupa u EU', navodi se iz Ministarstva poljoprivrede.

Sudeći po svemu, izgleda da nas priča o navodnjavanju, posljedicama suše i nemogućnosti isplata štete zbog elementarne nepogode, čeka i naredne godine.

 Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju