Udruga Vigilare svoje "pravno mišljenje" o konvenciji predala je danas u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Pročitajte i ovo
Imaju i plan B
Poslali zahtjev za deratifikaciju Istanbulske konvencije: "Otkako smo ju uveli sve je krenulo nizbrdo"
"Majka je majka, otac je otac"
DP poručio: "Milanović relativizirao značaj Istanbulske konvencije, treba je deratificirati"
Ivan Mihanović iz udruge Vigilare na konferenciji za novinare podsjetio je da je prije godinu dana uoči parlamentarnih izbora 2016., predsjednik HDZ-a, današnji premijer Andrej Plenković, odgovarajući na Vrijednosni upitnik udruge upućen svim političkim strankama, na pitanje „Držite li ‘teorije o rodnim identitetima’ (genderizam) štetnim za definiciju ljudske naravi, posebice zbog utjecaja na djecu, kao i za zakone i ostale sadržaje koji ih prihvaćaju i promiču?“ , između ostalog, vrlo jasno odgovorio: „…protivimo se nametanju bilo kakve, pa i rodne ideologije.“
"No, već krajem prošle godine, a posljednji put nedavno, isti premijer Plenković osobno se založio za ratifikaciju ovog spornog ideološkog dokumenta", ustvrdio je Mihanović.
Iako smatraju da je veći dio sadržaja konvencije pozitivan, potreban i koristan, u Vigilareu su ocijenili da se radi o sličnoj proceduri donošenja dokumenata koja se odvija i na europskoj razini. Kako su pojasnili, "vrijednosno i svjetonazorski osjetljive, diskutabilne i kontroverzne teme nastoje izglasati sjedinjene zajedno s objektivno korisnim društvenim mjerama protiv kojih nitko razuman ne može biti, što predstavlja određeni oblik ucjene".
Posebno ih brine uvođenje kategorije - "rod".
"S obzirom na to da postoji samo kategorija spola, svi pokušaji redefiniranja spola kao nametnute “društvene konstrukcije” zapravo predstavljaju devijacije koja se stručno zove rodna disforija (poremećaj spolnog identiteta). Konvencija koja je vrlo izravno usmjerena protiv kulture, vjere, tradicije i običaja (čl. 42 Konvencije), ponajviše predstavlja opasnost za primarno pravo roditelja na odgoj i obrazovanje svoje djece u skladu sa svojim vrijednostima i uvjerenjima. Također, rodna teorija/perspektiva/ideologija (genderizam) protivna je identitetu i naravi čovjeka pa ovaj dokument predstavlja još jedan marksistički društveni eksperiment", poručuju iz ove udruge.
Što donosi Istanbulska konvencija?
Istanbulska konvencija međunarodni je ugovor donesen u okviru Vijeća Europe kao sveobuhvatni pravni okvir za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, s ciljem da se žrtvama nasilja omogući ista razina zaštite u svim europskim državama. S dorađenim pravnim okvirom Hrvatska bi trebala dobiti moderniji i učinkovitiji sustav u borbi protiv nasilja nad ženama, a žrtve obiteljskog nasilja veću pomoć i zaštitu.
"Cilj Zakona o potvrđivanju Istanbulske konvencije je potvrđivanje Konvencije kako bi njene odredbe, u smislu članka 141. Ustava RH postale dio pravnog poretka RH, a što će biti i temelj za nadogradnju postojećeg nacionalnog zakonodavstva kojima se štite žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, unaprjeđenje međunarodne suradnje u području zaštite prava žrtava nasilja te učinkovitiju pomoć i zaštitu žrtava. Konvencija predstavlja prvi pravno obvezujući međunarodni instrument koji će služiti kao pravni okvir za zaštitu žena od svih oblika nasilja, sprečavanje, progon i uklanjanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji", stoji u pojašnjenju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje je dokument uputilo u javnu raspravu.
Hrvatska je Istanbulsku konvenciju potpisala još 2013. godine, za vrijeme vlade Zorana Milanovića, a udrugama kao što je Vigilare sporna je zbog uvođenja pojma "roda" u hrvatsko zakonodavstvo i "nametanja rodne ideologije".
No, premijer Andrej Plenković najavio je donošenje tog dokumenta u Saboru do kraja ove godine i ocijenio da hrvatski Ustav priznaje rodnu ravnopravnost kao jednu od najvećih vrijednosti te istaknuo da je borba protiv obiteljskog nasilja jedan od prioriteta njegove vlade.
Nasilje nad ženama u Hrvatskoj je u porastu, a vijesti o ženama koje su ubili njihovi muževi ili partneri postale su gotovo svakodnevne.
Broj žena žrtava nasilja od 2013. do 2015. porastao je za 184 posto.