Pandemija je ozbiljno uzdrmala našu ekonomiju, uostalom, kao i cijeli svijet. Iako smo širenje zaraze na početku svi gledali pomalo nesvjesni ozbiljnosti stanja, nije trebalo dugo da i na svojoj koži osjetimo posljedice mjera zaštite. Srećom, djelovali smo pravovremeno i spriječili brzi rast broja zaraženih, ali gospodarstvo je moralo pasti u drugi plan i žrtvovati se za očuvanje javnog zdravlja.

Galerija


Danas je zbog korone zatvoreno oko 45.000 tvrtki, ostalima je rad ograničen, a ekonomske aktivnosti građana su svedene na minimum. To se jasno i vidi i prema podatku da se u državni budžet početkom travnja prilila tek trećina sredstava u odnosu na isto razdoblje lani. Koliko ljudi je direktno pogođeno ovom naglom gospodarskom paralizom možda najbolje pokazuje podatak da je preko 250.000 radnika apliciralo za mjere pomoći Vlade od 4000 kuna neto plaće. Brza reakcija Vlade i dva seta mjera koja su implementirana značajno su pomogla ublažiti pad potrošnje i očuvala ogroman broj radnih mjesta koja bi inače bila izgubljena.

Koronakriza i gospodarstvo
Koronakriza i gospodarstvo (Foto: Nova Studio)

Ukratko, situacija je daleko od idealne, ali jako smo dobro odigrali sve ključne poteze za zaštitu ekonomije i sada nam ne preostaje ništa drugo nego strpljivo čekati i slušati što kaže zdravstvena struka.

Najugroženiji sektori

Iako je stradalo kompletno gospodarstvo, najveće posljedice osjeća turistički sektor. Veliki priljev stranih gostiju gotovo da se u Hrvatskoj, barem za ovu sezonu, može zaboraviti. Očekuje se pad noćenja i za više od 90 posto. Polovinom trećeg mjeseca 95 posto ispitanih ugostitelja izjasnilo se kako osjeća negativne posljedice na poslovanje. Kako je posljednih godina Hrvatska bila gotovo ovisna o turizmu jasno je kako će se sada morati uvoditi drastične promjene. Ovo trenutak koji će biti poticaj za snažniji rast, ali i za stavljanje proizvodnje u fokus hrvatskog gospodarstva.

Koronakriza i gospodarstvo
Koronakriza i gospodarstvo (Foto: Nova Studio)

U prvom udaru krize je dosta stradala i logistika, ali zahvaljujući razumnoj politici Stožera civilne zaštite koji je uvažio gotovo sve prijedloge koje je HGK davala u ime svojih članica, promet se relativno brzo normalizirao i sačuvana je opskrba trgovina. To je od velikog značaja za ekonomiju jer je logistika gospodarski krvotok i bez nje nema punih polica. Stoga je iznimno važno da smo normalizirali opskrbne lance i da građani nisu ni u jednom trenutku osjetili paniku zbog nedostupnosti osnovnih živežnih namirnica.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo su također sektori koji su među prvima osjetili negativne posljedice. Zatvaranje tržnica moglo je dovesti vlasnike OPG-ova u ozbiljne probleme. Srećom, mjera nije potrajala onoliko dugo koliko se u početku mislilo da hoće, a i poljoprivrednici su pronašli način kako doći do kupaca. Većina ih se dobro snašla i putem različith digitalnih kanala povezala sa svojim kupcima. Tako su pronašli svoje stare kupce, ali i nove. Kupci su bez obzira na cijelu situaciju bili iznimno oprezni i prema objavama na društvenim mrežama bilo je jasno kako traže registrirane i provjerene poljoprivrednike, pa se u početku, u takvim virtualnim tržnicama dijelio Katalog hrvatskih proizvoda s kojim je HGK uspjela povezati naručitelje s kvalitetnim hrvatskim proizvodima. Osim virtualnih poduhvata u koje su se sada hrvatski poljoprivrednici upustili i čini se dosta dobro snašli, Vlada RH osmislila je i donijela 11 mjera za spas hrvatske poljoprivrede za koje ćemo tek vidjeti hoće li pomoći i hoće li rezultirati kao poticaj drugima da se upuste u ovaj sektor.

Što dalje i gdje je tu HGK?

HGK je od početka aktivno uključen u krojenje gospodarskih mjera jer je jedina institucija koja ima direktan feedback od poduzetnika na terenu. Sada kada smo izravnali famoznu krivulju, počinjemo lagano razmišljati o značajnijoj reanimaciji ekonomije, no to moramo izvesti pažljivo, korak po korak, poštujući sve potrebne mjere zdravstvene zaštite.

Među prioritetnim prijedlozima HGK je otvaranje gotovo svih trgovina bez ograničenja u kvadraturi, s tim da se sigurnosne mjere odrede prema broju posjetitelja u odnosu na veličinu prostora, zatim ukidanje ograničenja radnog vremena za maloprodaju do 17 sati čime bi se smanjio pritisak na trgovine, a predlaže se i decentralizacija mjera po županijama i gradovima (sukladno epidemiološkoj situaciji) te olakšavanje dnevnih migracija radnika iz pograničnih područja koji rade u drugim državama.

Komora također traži i zakonsko reguliranje rada od kuće, reaktivaciju dijela javnog prometa za prijevoz radnika koji će se u sve većem broju vraćati na posao, rad vrtića za djecu radnika kojima odlukom Stožera nije zabranjen rad, otvaranje uslužnih djelatnosti obrta uz strogo poštivanje zdravstvenih mjera te olakšavanje međunarodnog prometa roba.

"Naši prijedlozi dolaze direktno od naših članica koje trpe velike gubitke zbog blokade i neaktivnosti. Smatramo kako nas je odličan posao Stožera civilne zaštite doveo u situaciju da više ne moramo birati između gospodarstva i zdravlja, već možemo imati i jedno i drugo, uz dobro odmjerene sigurnosne mjere. U tom smjeru idu i naši prijedlozi", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši da treba početi raditi i na pripremi otvaranja turističkih kapaciteta, u skladu sa zdravstvenim mjerama zaštite, kako bi što bolje iskoristili nadolazeću sezonu.

Hoće li mjere biti dovoljne za spas hrvatskog gospodarstva?

Na to je pitanje teško dati odgovor. Ono što je sigurno jest da sad imamo jedinstvenu priliku restrukturirati određene industrije i napokon posložiti gospodarske prioritete. Ovo nam je poruka da u strateškim granama privrede moramo stremiti samoodrživosti i da je domaća proizvodnja ključ opstanka. HGK već desetljećima zagovara kupovinu hrvatskih proizvoda jer znaju da hrvatska pamet i znanje može konkurirati globalno. To Hrvatska mora osvijestiti kod svakog građanina, a kako su Hrvati kao narod uvijek bili najbolji i najsolidarniji kad je najteže – vjeruje se da će se i iz ove krize izaći snažniji i bolji.