Afrička svinjska kuga prvi je put potvrđena u Hrvatskoj. Hrvatski veterinarski institut potvrdio je u ponedjeljak opasnu bolest u uzorcima krvi bolesnih svinja i u uzorcima organa uginulih svinja koji su uzeti s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Afrička svinjska kuga je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost joj može doseći i sto posto.
Iako je riječ o bolesti koja nije opasna po ljude i druge životinje, radi se o iznimno opasnoj gospodarskoj bolesti.
Pročitajte i ovo
"Afrička svinjska kuga trenutačno je bez presedana i glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio. Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje afričke svinjske kuge pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš", ocijenila je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.
Pročitajte i ovo
Divlje svinje glavni su izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.
Za afričku svinjsku gripu ne postoji cjepivo, zbog čega nema drugog načina iskorjenjivanja osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
Kontrola bolesti
"Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere, poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr.", objasnili su iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane te dodali kako u slučaju usmrćivanja domaćih svinja posjednici imaju pravo na naknadu štete isplaćenu iz državnog proračuna, pod uvjetom da su na gospodarstvu provedene sve propisane preventivne mjere.
Pročitajte i ovo
Ministarstvo je, kad se pojavila opasnost od širenja ove bolesti, dalo naputak kako se zaštititi. Vlasnici svinja dužni su ih ograditi dvjema ogradama - običnom te električnim pastirom, kako svinje ne bi mogle doći u kontakt sa zaraženim životinjama.
Također, preporučuje se strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, a svi vlasnici svinja moraju osigurati da domaće svinje nemaju izravan ili neizravan kontakt s divljim životinjama. Veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuje znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja, a obavezno je i testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja afričke svinjske kuge. Posjednici svinja moraju osigurati sigurno zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe.
U lovištima je potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere - dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova.
Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole afričke svinjske gripe u razdoblju od 2014. do 2020. godine iznosio je oko 174 mil. eura.
Kako je bolest došla u Hrvatsku?
Od prve pojave afričke svinjske gripe na području EU-a 2014. godine bolest se proširila na velik broj država članica te je od početka godine do 15. lipnja ove godine prijavljeno 255 žarišta bolesti u domaćih svinja te 4802 slučaja u divljih svinja. Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuća situacija u susjedstvu. Naime, do 15. lipnja ove godine u Srbiji je prijavljeno čak 131 izbijanje afričke svinjske gripe u domaćih svinja i 180 slučajeva u divljih svinja, a 22. lipnja bolest je potvrđena i u susjednoj Bosni i Hercegovini kod jedne domaće svinje.
