Novi zabrinjavajući podaci: Demografski potop se nastavlja; sve nas je manje i sve smo stariji

Galerija 0 0

tri vijesti o kojima se priča Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil FEMICID u rijeci Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana" Najavio pravnu borbu Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"

Pad stanovnika od 0,9 posto znači da Hrvatska ima 36.688 ljudi manje, a pad su ostvarile gotovo sve županije osim Grada Zagreba, koji bilježi rast od 0,22 posto, i Istarske županije, koja ima 0,26 posto stanovnika više. Najveći pad stanovnika imala je Vukovarsko-srijemska županija s 3,04 posto manje stanovnika.

Od ukupnog broja stanovnika njih 1.975.052 su muškarci (48,3 posto), a 2,112.791 su žene (51,7 posto). Najmanje žena je u Ličko-senjskoj županiji (50,1 posto, a najviše u Gradu Zagrebu (53,1 posto).

"U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45 godina), što ga svrstava među najstarije nacije Europe", navodi DZS.

Procesu starenja stanovništva najviše pridonosi opadanje udjela mladih (0 – 19 godina starosti), čiji udio iznosi 19,6 posto ukupnog broja stanovnika. Najmanje je mladih u Primorsko-goranskoj županiji (16,6 posto), a najviše u Međimurskoj županiji (22 posto).

Udio fertilnog (plodnog) kontingenta kod žena također kontinuirano opada te je u 2018. godini iznosio 41,5 posto.

"Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3 posto) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9 posto), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2 posto)".

Najviše stanovnika živjelo je u Zagrebu (804,507 ili 19,7 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (448,071 ili 11 posto), a najmanje u Požeško-slavonskoj (67,862 ili 1,7 posto) i Ličko-senjskoj županiji (45,184 ili 1,1 posto).

DZS je izvijestio i o stanju na tržištu rada koje je bolje nego tijekom ljeta. Popravili su svoje podatke i zaključili da je u srpnju u Hrvatskoj bilo više zaposlenih nego što su mislili. Bilo ih je 1,.578.606 zaposlenih, čak 109.000 zaposlenih više nego što je objavio DZS. Bolje stanje je i po pitanju radno aktivnog i neaktivnog stanovništva. (Hina)