Beograd će tražiti reviziju pojedinih dogovora o diobi imovine bivše Jugoslavije jer su napravljeni na štetu Srbije, najavio je u srijedu novi šef srpske grupe za sukcesiju Oliver Antić. On je u razgovoru za "Večernje novosti" ocijenio da su "prethodne vlasti činile neke apsurdne kompromise" i ponašale se "nedomaćinski".
"Srbija se u prethodnom periodu u procesu sukcesije u mnogo slučajeva ponašala nedomaćinski i to će se sada promijeniti", najavio je Antić i istaknuo nekoliko primjera. "Pristali smo ustupiti Sarajevu hektar zemljišta u Ankari, koje je Kemal Ataturk poklonio kralju Aleksandru, kao i zgradu koja je replika zgrade na Andrićevom vijencu, u kojoj se nalazi Predsjedništvo", istaknuo je Antić za "Večernje novosti", dodajući i da Makedonija traži zgradu veleposlanstva u Sofiji, za koju drži da je srbijansko vlasništvo jer ju je dobila "još dok je bila Kraljevina Srbija".
>> Vlada o sukcesiji diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ
"To vam je kao u braku - može se dijeliti samo zajednička imovina, ali ne i ono što su supružnici donijeli sa sobom", naveo je Antić kao primjer nedomaćinskog ponašanja bivših vlasti u diobi imovine nekadašnje Jugoslavije.
Kako pišu "Večernje novosti", ukupna vrijednost objekata koji su u dosadašnjim dogovorima pripali Srbiji je više od 62,5 milijuna dolara, a Hrvatskoj su pripale nekretnine vrijedne 17,3 milijuna.
Najdalje je napredovala dioba diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), ali "samo na papiru" jer još treba usuglasiti kome će pripasti oko deset posto od ukupno 127 objekata DKP, mada u više od polovice već podijeljenih zgrada novi vlasnici još nisu ušli.
"Večernje novosti" tvrde kako je još daleko od prihvatljivih rješenja takozvani Aneks G, po kojem bi trebalo utvrditi što će biti sa zgradama i zemljištem srbijanskih tvrtki, poglavito u Hrvatskoj, ali i stanarskih prava građana te stare devizne štednje. Kako navode "Večernje novosti", računa se da oko 400 srbijanskih poduzeća "potražuje svoju imovinu na Jadranu i u ostatku Hrvatske".
"Procjene Direkcije za imovinu Srbije su da je, u trenutku raspada SFRJ, naša imovina u toj državi (Hrvatskoj) vrijedila oko 1,8 milijardi eura. Više od 85.000 srpskih kuća i stanova je ostalo u Hrvatskoj, dok je dug 'Investbanke' stranim štedišama u regiji oko 87,6 milijna dolara", navode "Večernje novosti".
Aneksom C treba biti riješena sudbina mješovitih banaka i podjela ostatka deviznih rezervi, a procjene koje navodi ovaj list su da "na računima stranih banaka i međunarodnih fondova ima oko 645 milijuna dolara preteklih iza SFRJ".
Kako je za "Večernje novosti" rekao novopostavljeni šef srbijanske grupe za sukcesiju imovine bivše Jugoslavije Oliver Antić, sporna pitanja trebala bi biti na dnevnom redu sastanka Komisije za sukcesiju bivše SFRJ koji je planiran nakon novogodišnjih blagdana.
Antića, koji je i savjetnik predsjednika Srbije, za novog šefa grupe za sukcesiju imovine bivše SFRJ, imenovala je vlada Srbije umjesto Gaše Kneževića, koji je podnio ostavku. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
