Migranti (Foto: Slavko Midzor/PIXSELL)
Migranti (Foto: Slavko Midzor/PIXSELL)

Migranti su još jednom top-tema u Hrvatskoj. Dok političari na migrantima pokušavaju skupiti poene, društvenim mrežama šire se lažne vijesti, a panika i histerija dosegle su neviđene razmjere. Za DNEVNIK.hr te su teme komentirali sociolog dr. sc. Drago Župarić-Ilijić te politički analitičar Tihomir Cipek.


Ulje na vatru dolilo je i odustajanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović od sudjelovanja na potvrđivanju Marakeškog sporazuma o zakonitim migracijama.

O svemu tome razgovarali smo s profesorom s odsjeka Sociologije zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. sc. Dragom Župarićem-Ilijićem te političkim analitičarem Tihomirom Cipekom.

Sociolog Župarić-Ilijić, autor mnogih radova s temom migracija ističe kako se Hrvatskom šire moralna panika i histerija.

„Kad promatramo vanjskopolitičku situaciju, potencira se isključivo sigurnosni diskurs oko toga da su migracije i izbjeglička pitanja prijetnja nacionalnim europskim društvima. Primjećujemo jačanje tendencija populističkih desničarskih politčkih parlamentarnih stranka te radikaliziranje javnosti“, kaže Župarić-Ilijić.

"Na mizeran način pokušavaju se ušićariti jeftini bodovi"

Sociolog ističe da se na polju unutarne politike događaju prepucavanja različitih političkih ideoloških opcija.

„One na mizeran način pokušavaju ušićariti političke bodove tako da etiketiraju i stigmatiziraju cjelokupna migracijska kretanja“, kaže Župarić-Ilijić.

Napominje kako je cijela rasprava o hrvatskom sudjelavanju u Marakeškom sastanku eklatantan primjer pokušaja politiziranja te teme.

„S druge se strane vrlo malo pažnje posvećuje tome što u tom dokumentu zaista piše. Širi se dosta lažnih vijesti  o samim migrantima i stanju na granici, kao i o intencijama Hrvatske i ostalih EU država po pitanju sporazuma. Negodovanje i protivljenje pristupanju Marakeškom sporazumu dolazi od vrlo radikaliziranih populističkih alt right pokreta“, kaže Župarić-Ilijić dodajući kako se slična situacija dogodila i uoči ratifikacije Istanbulske konvencije.

Na pitanje kako suzbiti govor mržnje i širenje lažnih vijesti po društvenim mrežama, odgovara da je nužno provoditi Zakon o suzbijanju diskriminacije.

„Na društvenim mrežama teško je pratiti navodnu istinitost navoda i stvarne identitete ljude. Moramo se baviti protiv ksenofobnih, islamofobnih i rasističkih diskursa u smjeru da se stvara tolerantnije okruženje za izbjeglice i migrante koji će svoj bolji život pokušati naći u Hrvatskoj. Od njih se prave žrtveni jarci. Pritom je važno i da se ne sužava prostor diskusija i dijaloga s temom migracija, azilanata i granica“, kaže sociolog.

"Zabrinjavajuća politika prema migrantima"

Trenutačnu politiku hrvatske vlade prema migrantima ocjenjuje zabrinjavajućom.

„Protežiraju se tipovi 'poželjnih' izbjeglica koji dolaze u Hrvatsku preko programa preseljenja iz Turske, za razliku od 'nepoželjnih', među kojima je veliki dio njih prijavio neadkevatno postupanje hrvatske policije i nijekanje prava na pristup teritoriju i traženju azila u Hrvatskoj. S granice se često odbijaju uz brutalnost policije, čime se krše međunarodne obveze. Trebalo bi više raditi na otvaranju dodatnih kapaciteta za prihvat migranata. Porin i Kutina nisu dovoljni, trebalo bi otvoriti barem još jedno ili dva prihvatilišta u pograničnim područjima kako bi migranti koji pristižu iz BiH bili smješteni u humanijim uvjetima nego što je trenutačno situacija u Bihaću i Velikoj Kladuši. Drugo, trebalo bi se više raditi na promjeni atmosfere, društvene klime, uvesti ciljane programe informiranja i senzibiliziranja javnosti o tome tko su ti ljudi. Javnost se mora informirati i o tome tko su naši novi sugrađani koji su već ostvarili zaštitu i kojih nema puno, ali zato imaju velike probleme s integracijom u društvo. Država ne bi trebala nastaviti kriminalizirati same migrante, ali i nevladine organizacije i volontere koji rade s izbjeglicama, nego prepoznati njihov potencijal jer nastoje pomoći tim ljudima“, zaključuje sociolog.

"Nevjerodostojna politika Predsjednice"

Kad je riječ o ponašanju Predsjednice s Marakeškim sporazumom, politički analitičar Tihomir Cipek kaže kako je čudno da ona ima „bolju komunikaciju s desno radikalnim portalima nego s vlastitom Vladom“.

„To je zanimljiv fenomen koji pokazuje kako Predsjednica ne razumije do kraja svoju ulogu koja se ogleda u tome da koordinira svoju politiku s Vladom. Ona u Maroku ne može ništa potpisati, već bi tamo trebala svojom nazočnošću simbolički pokazati podršku hrvatske politike sporazumu. To što je odustala pokazuje da njezina politika nije vjerodostojna, i to pred očima Ujedinjenih naroda i međunarodne zajednice“, kaže Cipek.

Smatra da se Predsjednica odustajanjem od Marakeškog sporazuma želi dodvoriti desnici.

„Ona ne želi ići u sukob s jezgrom svojih birača, a to su birači radikalne desnice. Želi ih zadržati uz sebe, a sada ćemo vidjeti hoće li u tome uspjeti“, rekao nam je Cipek i dodaje da svatko sada nastoji politički profitirati na vrućoj temi, dok se nitko nije trudio rješavati problem dok to nije bilo politički iskoristivo.