Što je održivo, a što nije, žele znati u Ministarstvu obrazovanja pa će i oni odraditi sistematski pregled mreže škola. Iseljavanje, što u veće gradove, što u inozemstvo, odrazilo se i na broj učenika u školama, pa se postavilo pitanje treba li ih i dalje biti toliko? Jednom rečenicom, ministica Divjak kreće u racionalizaciju škola.

Galerija


Škola u Štefanju pokraj Bjelovara sve je praznija. Vesna Pavlinec Kolarić, ravnateljica škole otkriva poražavajuće brojke: "Prije 20-ak godina naša škola je imala oko 140 učenika, danas se ta brojka spustila na 85 učenika".

Vezani članci Školska godina počinje 7. rujna Nastavljaju se upisi u prve razrede osnovnih škola, ministarstvo najavilo produljenje roka za testiranje djece Blaženka Divjak Blaženka Divjak: "Škole neće biti čuvaonice, u razredima će se odvijati nastava"

Zbog iseljavanja u mnogim školama se podosta smanjio broj učenika. Zato osnivači, gradovi, županije i općine, trebaju preispitati isplativost pojedinih škola, treba li mozda neke od njih spojiti ili pripojiti drugim skolama. Ministarstvo je osnivačima dalo i smjernice. Optimalna škola za ministarstvo je ona koja ima izmedju 301 i 500 učenika te koja ima razrede odjeljenjima s 20-24 učenika.

Takvih je tek 200-tinjak, a onih 174 matičnih škola koje imaju manje od 150 učenika, mogle bi postati područne.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak ističe: "Ako imate matičnu školu s nekoliko područnih škola, onda zaposlenici te škole i matične i područne mogu puno fleksibilnije ostvarivati svoju normu, ne trebaju imati više ugovora o radu i sl. Tako da nije ideja gašenje škola".

U Štefanju strahuju da će postati područna škola. "To znači gubitak radnih mjesta. Trajni gubitak radnih mjesta. Ako škola postane područni odjel, znači da u toj školi nema ravnatelja, nema računovodje, tajnika, pedagoga", upozorava.

Kakva ce biti sudbina škole u Štefanju, u županiji će tek vidjeti. Zamjenica župana Bojana Hribljan kaže, smjernice bi trebale biti preciznije, a o specifičnosti područja mora se voditi računa. "Škole su dio života manjih sredina. Gašenjem škola mi gasimo možda i gasimo život i potencijal ostanka mladih u tim sredinama", kaže Habljan.

Iz sindikata Preporod kažu kako se mnogo toga dovodi u pitanje. Čelnik Sindikata Željko Stipić: "Mi bismo se trebali opredijeliti hoćemo li biti zemlja 4 do 5 velikih gradova ili ćemo biti zemlja gdje će se cijeniti život i u najmanjem mjestu", kaže.

Koliko bi ljudi moglo ostati bez posla, pitali smo ministricu. "Mi ne očekujemo da će to uzrokovati neko veće ostajanje bez posla, dapače možemo to iskoristiti kao dobar ulog cjelodnevnoj nastavi", smatra.

Prijedlog smjernica uskoro ide u javnu raspravu. Nakon toga osnivači imaju tri mjeseca da predlože što i kako.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr