Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska do ljeta treba riješiti 16 ključnih zadaća u pregovorima s EU-om kako bi oni mogli biti završeni do kraja ove godine, kazala je u danas u Zagrebu predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU-u Vesna Pusić.


Nacionalni odbor identificirao je 16 ključnih problema koji sprječavaju bilo otvaranje bilo zatvaranje pregovora u 16 poglavlja, kazala je Pusić u izjavi za novinare nakon sastanka, na kojem je prvi put sudjelovala i premijerka Jadranka Kosor. Riječ je o pet poglavlja u kojima pregovori još nisu otvoreni (Okoliš, Ribarstvo, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje) te 11 u kojima ih treba zatvoriti. 'Sve te ključne, glavne zapreke treba razriješiti u prvoj polovici ove godine', kazala je Pusić. Neke se, po njezinim riječima, odnose na donošenje zakona, druge na ustavne promjene i donošenje zakona koji se na njima temelje, zatim na uspostavu nekih institucija, dokaze provedbe određenih zakona te funkcioniranje institucija koje su već uspostavljene, dok u nekim slučajevima postoje politički problemi.

>> Većina podržala brzi završetak pregovora s Hrvatskom

Vezani članci Koronavirus u Ljubljani, ilustracija Slovenija popušta neke mjere na granici: Djeca do 15 godina u organiziranoj skupini mogu ući bez testa na koronavirus Slika nije dostupna Pusić: RH teško može završiti pregovore ove godine

Konkretno, neke zadaće ovise o novcu, primjerice u poglavlju Okoliš, za neke je potreban dodatni politički i diplomatski angažman. Pusić je kazala kako bi preostalih pet poglavlja trebalo biti otvoreno do ljeta, u veljači i travnju, dok bi u drugoj polovici godine trebalo zatvoriti najosjetljivija poglavlja poput pravosuđa te neka koja su vezana uz tehničke aranžmane unutar EU-a. Sjednici su nazočili i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, glavni pregovarač Vladimir Drobnjak te voditelji pregovora u svim neriješenim poglavljima. Na sastanku je bilo riječi i o pripremama za povlačenje sredstava iz europskih fondova nakon ulaska u EU (26 milijardi kuna za 2012. i 2013.) te provedbi reformi koje se odnose na poglavlje Pravosuđe i temeljna prava.

Otvaranje tog poglavlja ovisi o punoj suradnji s Haaškim sudom, no Hrvatska je, smatra Pusić, 'na dobrom putu', 'na pragu' da preda pregovaračko stajalište i u tom poglavlju. 'Politička dimenzija u drugim poglavljima ne postoji', kazala je Pusić. 'Hrvatska ovisi o svojoj sposobnosti, spremnosti da se ti preduvjeti ispune', istaknula je. Točan datum ulaska u EU, 2012. ili 2013., ovisi o dužini procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju RH EU-u u 27 država članica EU-a, što može potrajati 12 do 18 mjeseci, objasnila je Pusić.

EP velikom većinom prihvatio rezoluciju o napretku RH

Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u srijedu velikom većinom glasova rezoluciju o napretku Hrvatske u kojoj se ističe da je završetak pristupnih pregovora moguć do kraja ove godine ako se ispune potrebni kriteriji. Za rezoluciju je glasovalo 582 zastupnika, protiv ih je bilo 24, a suzdržanih 37. U odnosu na prijedlog rezolucije koji je potkraj siječnja prihvatio vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta nema većih promjena. Rezolucije Europskog parlamenta nisu pravno obvezujuće, ali šalju važan politički signal o pitanjima na koja se odnose. 'Europski parlament drži da se pregovori trebaju glatko odvijati s ciljem da se dovrše 2010. godine, pod uvjetom da Hrvatska ispuni sva mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja', kaže se u prihvaćenoj rezoluciji.

Ulazak u EU 2012. ili 2013. godine ovisiti će o o dužini procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju, a to bi moglo potrajati od 12 do 18 mjeseci.

Dodaje se da se pregovori mogu završiti 2010. godine pod uvjetom da Hrvatska, između ostaloga, radi na jačanju javne uprave te odlučnije djeluje na reformi pravosuđa. Traži se i snažna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, održivost povratka izbjeglica i potpuna suradnja s ICTY-em, omogućavanjem pristupa dokumentima traženim za suđenja za ratne zločine. Zastupnici nisu prihvatili prijedlog liberalnih zastupnika i Zelenih da se izbriše 2010. kao godina završetka pregovora. U tekstu se kaže da je Hrvatska nastavila na primjeren način odgovarati na zahtjeve ICTY-ja, ali da je 'ostao neriješen glavni razlog za zabrinutost', a to je 'ograničen napredak u istragama nestalih ključnih vojnih dokumenata iz operacije Oluja, posebice onih koji se trebaju koristiti za suđenja nekim generalima'.

Slovenija  očekuje hrvatsko otvaranje dvaju pregovaračkih poglavlja

Glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic izjavio je u srijedu da očekuje da će Hrvatska na pristupnoj konferenciji s Europskom unijom pod predsjedanjem Španjolske, koja je sazvana za idući tjedan, otvoriti dva pregovaračka poglavlja koja je Slovenija do sada blokirala zbog sadržajnih pregovora. 'Intenzivno razgovaramo s Europskom komisijom o otvaranju poglavlja o ribarstvu i okolišu, očekujemo da će Hrvatska na pristupnoj konferenciji otvoriti (ta) dva poglavlja', rekao je Balažic na konferenciji za novinare koja je sazvana jutros, a na kojoj se osvrnuo na aktualna vanjskopolitička pitanja.

Balažic je rekao da je Slovenija već posredovala Hrvatskoj sastav slovenskih članova mješovite međudržavne komisije, o kojoj su se na svom neformalnom sastanku u Kranjskoj Gori nedavno dogovorili premijer Pahor i premijerka Jadranka Kosor, a čiji rad bi trebao biti u dijagnosticiranju otvorenih pitanja i eventualnom davanju prijedloga dvjema vladama kako ih riješiti. Što se tiče inicijative koju su u Kranjskoj Gori dali Kosor i Pahor da se u Sloveniji održi sastanak predsjednika država zapadnog Balkana, kako bi im se dao impuls u njihovu približavanju euroatlantskim integracijama, Balažic je rekao da će se taj sastanak vjerojatno održati idućeg mjeseca, a trebao bi dati pozitivnu poruku državama u regiji da same rješavaju svoje probleme. Balažic je pozdravio i jučerašnju potvrdu nove Europske komisije koju vodi predsjednik Jose Manuel Barroso.

Kao najvažniju zadaću Komisije kojoj je zaželio uspjeh u radu glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova istaknuo je traženje izlaza iz gospodarske krize, te stabilizaciju i jačanje integracije kao aktera u međunarodnoj politici i sigurnosti. (Hina)