Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Povodom 14. obljetnice završetka mirne reintegracije tadašnja predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare Ožbolt rekla je kako je to već visoka obljetnica mirne reintegracije koja se ujedno poklapa i s izlaskom Hrvatske na svoje najistočnije granice zaokruženjem hrvatskog teritorija i međunarodnim priznanjem Hrvatske.


'Posljedice ratnih šteta već su dosta sanirane na području istočne Slavonije. Međutim, ono što sam tada posebno isticala, kada sam radila mirnu reintegraciju, a i sada posebno ističem, jest obnova gospodarstva', izjavila je za Hinu Vesna Škare Ožbolt. Istaknula je da pitanje suživota i obnove povjerenja teče sporo, ali se razvija i ide u dobrome smjeru, no, dodala je, pitanje gospodarstva sve više postaje pitanje normalizacije života na tom području.

Vezani članci Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije Europska komisija predlaže 1,85 bilijuna eura za oporavak europskog gospodarstva Učionica, ilustracija - 1 Kako je prošao povratak u škole i vrtiće: "Predugo je to trajalo bez djece, bez prijatelja, bez veselja"

'Kad nemate posla, kad nemate aktivnosti, onda se razmišljanja o prošlosti dinamiziraju', ocijenila je.

'Moje stajalište oduvijek je bilo da prošlost možemo riješiti i to samo na temelju istine i pravde, a tu imam i iskustva kao međunarodni mirotvorac. Moramo reći što je istina i moramo biti pravedni u tome, ali život mora ići i dalje', istaknula je predsjednica DC-a navodeći da rješenje vidi u ulaganju u razvoj gospodarstva za što su, kako je rekla, 'sve vlade dosad puno napravile, ali ne dovoljno'. 'To je potencijalno najbogatiji dio Hrvatske, takav je bio i prije rata pa je šteta da to sad ponovno ne bude', kazala je.

Vesna Škare Ožbolt ustvrdila je kako se u odnosu prema vremenu kad je završavala mirna reintegracija, 15. siječnja 1998., stanej doista promijenilo za 180 stupnjeva. 'Više gotovo nema nikakvih incidenata ili su vrlo rijetki, samo u nekim specijalnim situacijama', dodala je.

Predsjednica DC-a također je posebno istaknula temu školovanja i izobrazbu rekavši da ne treba ići u smjeru getoizacije stanovništva, srpskih i hrvatskih škola, nego škola s kvalitetnim programima u kojima će se štititi nacionalne manjine. (Hina)