Gost Dnevnika Nove TV bio je Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.


Mogu li se planirane uštede ostvariti, a da kvaliteta usluge ne padne?

Ono što radimo već od 2012. i 2013. godine je istovremeno sanaciju naslijeđenih dugovanja koji su nam ostali iz proteklog razdoblja, te smanjivanje izdataka sa strane HZZO-a. Nije lako bilo progurati te dvije godine, tu su bili veliki napori da ne pati s jedne strane zdravstvena zaštita te da se kvaliteta zdravstvene skrbi održi na visini. Još je tu bio i liječnički štrajk koji se tu u sve skupa umješao.

Hoće li pacijenti to osjetiti?

Vezani članci Slika nije dostupna Odgađa se izlazak HZZO-a iz državne riznice Slika nije dostupna Milanović: HZZO od 1. srpnja ima veću autonomiju, ali i nadzor

Pad potrošnje neće osjetiti. Ono što će se najvjerojatnije dogoditi ove godine je da će te gubitke preuzeti HZZO na svojoj bilanci. Prema tome zdravstvena zaštita će ostati na visini, a istovremeno radimo na tome da dobijemo što kvalitetniju zdravstvenu zaštitu što prije, znači radimo na skraćivanju listi čekanja.

Liste čekanja su i 'crna točka' hrvatskog zdravstva. Kako ih planirate smanjiti i ukojem vremenu?

Prvo i osnovno izlaskom iz državne riznice HZZO prelazi iz avansnog plaćanja na plaćanje po učinku. Prema tome bolničke uprave i liječnici u svojim će bilancama vidjeti točno što za njih znači ostvarena zdravstvena usluga u odnosu na neostvarenu. Prema tome u interesu je naših osiguranika, naših pacijenata je da utjeramo čim prije da se izvrši kvalitetna zdravstvena usluga. Onaj koji to ne može mi ćemo to osigurati kod druge bolnice ili kod privatnika.

Jasno je definirano koliko morate uštedjeti. Milanka Opačić je rekla da ne da novac za rodiljne naknade? Kako ćete nadoknaditi taj dio?

To i je činjenica, 2012. i 2013. sa smanjivanjem izdataka, svi izdaci koji su bili smanjeni su bili iz segmenta zdravstvene zaštite. U razgovorima koje smo imali s Ministarstvom financija je bilo spomenuto da je napravda da je samo zdravstvena zaštita dotaknuta. Očito su oni dali onda prijedlog da se i naknade smanje, a sada je na razini ministarstava da se oni dogovore iz kojeg dijela će se smanjiti izdaci.

Kako ćete se dogovoriti?

Opet kažem, ovo je nastavak prakse iz 2012. i 2013. godine. Što god se oni dogovore, to su sve privremene mjere, do našeg izlaska iz riznice kada se mijenjaju pravila igre.

Nekoliko riječi o masterplanu. Nema ga, pa ga nema, jeste li ga vi vidjeli i kako napreduje?

Posljednju verziju sam ja vidio u prosincu. U međuvremenu je još nekoliko verzija napravljeno, dorađuje se, trenutno je faza simualacije od strane stručnih službi i HZZO-a, a istovremeno ministar se dogovara s ravnateljima i sa sanacijskim upraviteljima točno kako će se to sprovesti.

Nije li već trebala početi javna rasprava?

Vjerujem da će ovaj tjedan izaći u javnu raspravu. Morate znati da je to trogodišnji plan. Nema ništa preko noći. Neće se prelamati preko niti jedne ustanove.

Grčić: Zdravstveni doprinos umjesto 13% ipak 15%

Slažete li se da se odužilo?

Prilično studiozno se radilo. Tim od pet stručnjaka međunarodnih je radio na tome, puno podataka su analizirali iz više izvora da se dođe do jedne konsolidirane brojke koja je prihvatljiva za hrvatsku javnost da se može provest. 

Rajko Ostojić je ministar, a novac će biti kod vas. Kako će to funkcionirati?

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju vrlo dobro definira ovlasti što ministra što ravnatelja HZZO-a. Obzirom da je prilično velika odgovornost očekujemo da je prilično velika odgovornost i na upravi HZZO-a da može sprovesti svoju ulogu u poboljšanju zdravstvene zaštite u interesu naših pacijenata.

Čija je zadnja tu?

Zadnja je premijerova. Uvijek je Vlada RH, ta koja u konačnici donosi zakone i predlaže ih prema Saboru i zakon današnji je vrlo, vrlo jasan. On kaže da mi najkasnije 1.1. 2015. izlazimo iz riznice. Postoje intencije za raniji izlazak, od 1. 07., jednostavno zato što smo dokazali da ima prostora za racionalizaciju u načinu poslovanja da bi se bolje adresiralo kuda novac ide u interesu naših pacijenata.

One usluge koje nisu medicinski utemeljenje, rekli ste, bit će odgođene za neko buduće razdoblje kada ćemo imati rast BDP-a veći od pet posto. Koje su to?

Pa, narodna je poslovica, nije siromašan oni koji nema, nego onaj koji smatra da mu treba više. Mi imamo mješoviti zdravstveni sustav, imamo dijelove zdravstvenog sustava gdje znamo da nedostaje novaca i trebamo više novaca u tim segmentima. Znamo mjesta gdje curi, gdje nije praksa niti u Europi niti u svijetu...

Gdje je to?

Pa ima nekoliko područja i to je pogotovo u preranom operiranju naših pacijenata prije nego im je zbog zdravstvenog stanja to zapravo bilo potrebno. Ima ljudi kojima zbog njihovog zdravstvenog stanja treba odmah operacija, a drugi ljudi dolaze na red, kojima operacija u tom trenutku nije optimalno potrebna. Dovođenjem u red liste čekanja bit ćemo vrlo aktivni u tom procesu.

Hoće li zdravstvo biti dostupno samo bogatima?

Apsolutno ne, zdravstveni sustav RH je baziran na solidarnosti i javnoj dostupnosti i ova Vlada i ja osobno smo izrazito jako za to da se nastavi na takvom sustavu koji izričito kaže da bogati financiraju sustav zdravstva za siromašne slojeve i kvalitetna zdravstvena skrb stvarno mora biti dostupna svima.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook