Kada je prije nekoliko godina podigao kredit u 'švicarcima', Siniša Pažanin nije ni slutio da će mu rata toliko porasti. 'Početna je rata bila 1.100 kuna i sada je narasla na 1.500 kuna. Znači, otišla je gore za 400 kuna.
Na toliki rast nije računao. 'Otežalo je dosta jer imam troje djece i plaće nisu velike, posljednja plaća mi je 3.500 kuna tako da se stvarno osjetilo dosta na budžetu.'
Rata mu sada iznosi 1.500 kuna, a nakon što Zakon o potrošačkom kreditiranju stupi na snagu pala bi na 1.250 kuna, ili za 250 kuna!
>> EKSKLUZIVNO Kamate na 'švicarce' režu se na pola
'Korisnik kredita je bio privučen s niskom kamatnom stopom i to je ono gdje sada kod svih 'švicaraca' od donošenja zakona vraćamo kamatnu stopu na najnižu ugovorenu u trenutku potpisa ugovora', rekao je ministar financija Slavko Linić.
Premijer Milanović upozorio je građane da pri uzmimanju kredita budu oprezni i poručio da je istina negdje u sredini. 'Niti je istina da su ljudi bili baš toliko prevareni od banaka, i sam sam uzimao kredit u švicarskim francima, a niti je istina potpuno drukčija, da su ljudi bili pohlepni i pod svaku cijenu htjeli doći do kredita. To nije istina. Ljudi su htjeli rješavati neke svoje životne probleme', rekao je premijer.
Siniša Pažanin se nada da će se ovaj zakon izglasati u Saboru. 'Smatram da će to dosta olakšati ljudima koji su kao i ja digli kredit u švicarskim francima.'
Kamate nisu jedine koje će se smanjiti. Siniši i svim ostalim građanima u prilog ide i reguliranje naknada. 'Nakon potpisivanja ugovora nije moguće nikakvim dodatnim naknadama opteretiti korisnika kredita', kaže ministar Linić.
Kamatne stope na stambene kredite moći će porasti samo za trećinu iznosa prosječne kamatne stope u određenoj valuti. No i dalje će biti znatno više nego u EU. Tamo su za stambene kredite prosječne kamate 3,35, a kod nas 5,37 posto.
Simulacija pada kamatnih stopa
Trenutna prosječna kamatna stopa na kredit u 'švicarcima' iznosi 5,2-5,3 posto.
Izračunali smo kolika bi, u slučaju da Zakon o potrošačkom kreditiranju u predloženom obliku prođe u Saboru, bila kamata ako ste uzeli stambeni kredit od 100.000 švicarskih franaka na razdoblje od 20 godina. No, napominjemo da u praksi ne mora biti tako te ove informacije ne biste trebali primijeniti na svoj stvarni kredit, ukoliko ga imate.
Ako je kredit dignut 2005. godine uz kamatu od 4,4 posto, nova bi kamata iznosila bi 3,8 posto, a u prosjeku bi bila 14 posto manja.
U slučaju da je stambeni kredit dignut 2006. godine uz kamatnu stopu od 4,3 posto, nova bi kamata iznosila 2,8 posto, a u prosjeku bi bila manja za 21 posto.
Ako je stambeni kredit podignut 2007. godine uz kamatu od 4,4 posto, nova bi kamata pala na 2,0 posto, a u prosjeku bi bila manja za 32 posto.
Ponovno valja napomenuti kako su navedeni izračuni isključivo informativne naravi i ne moraju nužno odražavati pravo stanje, s obzirom da je svaki stambeni kredit poseban i uvjeti sklapanja ugovora o kreditu u svakom pojedinom slučaju mogu varirati. Ovdje se radi samo o primjeru.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
