Da je više zaštite, sigurnost bi svakako bila bolja. Od 1498 pružnih prijelaza u Hrvatskoj njih samo 496 osigurano je branicima i polubranicima. To znači da svaki treći pružni prijelaz u Hrvatskoj ima rampu.
Darko Barišić iz HŽ Infrastrukture poručuje da su svi ostali željeznički cestovni prijelazi osigurani na zakonom propisan način, odnosno prometnom regulacijom, koja nekim vozačima ne znači ništa.
"Zabrinjava podatak što godišnje bude 400 lomova polubranika, što znači da je to gotovo 400 izbjegnutih nesreća, odnosno teških nesreća", upozorava Barišić.
I u Bjelovaru strepe od nesreće. "Vlakovi idu stalno i to sve skupa i nitko ništa ne poduzima. Rekli su da će rampa biti napravljena, ali nitko ništa ne poduzima", kazala je Vida Leskovar iz Bjelovara.
Bjelovarčanin Josip Bosak smatra da bi rampa trebala biti postavljena pod hitno. "Velik je tu promet", kazao je.
Duž svih željezničkih kilometara situacija je ista
"Dok je bilo više prometa, bilo je nesreća, a sad slabije prometa, slabije vlakovi sad idu, tako da se rjeđe događaju prometne nesreće", pojašnjava Miroslav iz Vinkovaca.
Na godinu se na prijelazima dogodi više od deset nesreća s višestruko većim brojem stradalih.
Neke europske zemlje, poput Austrije ili Slovenije, doskočile su problemu nedostatka branika ili polubranika na pružnim prijelazima tako da su prije pružnih prijelaza postavili semafore i na taj način smanjili broj žrtava. Crne točke kod nas će se riješiti denivelacijom.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Denivelacija je najpouzdaniji oblik sprečavanja nesreća zato što nema križanja cestovnog i željezničkog prijelaza", tvrdi Darko Barišić, a njih će u idućih pet godina na domaćim prugama biti 159.
Više o problemima sigurnosti na željezničkim prugama pogledajte u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Vanje Margetića.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
