Neovisno o spolu u Hrvatskoj se najčešće umire od srčanih bolesti. Najčešći krivac je loša prehrana i pretilost. Kako bi pomogli građanima u lakšem raspoznavanju zdravije do nezdravije hrane na razini Europske unije namjerava se uvesti nova oznaka. Bez puno čitanja sitnih slova i deklaracija, čim vidite određenu boju na pakiranju trebali biste znati hoće li vam ono što namjeravate pojesti donijeti korist ili štetu.

Galerija


Semafor, ali za hranu je oznaka koja bi se trebala naći na proizvodima, a koja bi vam trebala pomoći da razaznate koja hrana za vas nutritivno zdrava, a koja to nije.

Vezani članci Postotak djece s prekomjernom težinom (Foto: Dnevnik.hr) Svako treće dijete u Hrvatskoj ima isti problem zbog nedostatka ovih pet navika Milan Kujundžić (Foto: Igor Soban/Pixsell) Kujundžić bi povećao porez na slatka pića: ''Prije 30 godina nismo imali problem pretilosti, tako da je to dobra mjera''

Prema dostupnim podacima svaka peta odrasla osoba u Hrvatskoj je pretila, što je više od prosjeka EU-a. Pretilost je sve veći problem i kod djece.

Sara Sila, nutricionistica iz Klinike za dječje bolesti, kaže da je taj problem prilično alarmantan. "Danas u Europi više od jedne trećine djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo", kaže Sila, dodajući da je danas tako i u Hrvatskoj. 

Zato je, kaže, dobrodošla svaka informacija koja će jednostavno potrošaču objasniti kakvu vrijednost za njegovo zdravlje ima hrana koju konzumira. Poput oznaka za energetsku učinkovitost zgrada i elektroničkih uređaja, izgleda i semafor za hranu.

Za sada u Hrvatskoj tu oznaku na hrani možete vidjeti samo pomoću aplikacije i samo na uvoznim proizvodima.

Najzelenija, odnosno A, znači da je ta namirnica najzdravija, dok crvena, odnosno E, znači da biste tu namirnicu trebali što više izbjegavati.

Pa tako primjerice bademi spadaju u zdravu hranu, a gazirani sok s mnogo šećera u najnezdraviju jer imaju visoku energetsku, a nisku nutritivnu vrijednost. "Uz te kalorije koje smo unijeli nismo zapravo unijeli nikakve vitamine, mineralne tvari koje bi doprinijele zdravlju", kaže Sila. 

No to u konačnici ne znači da ih se apsolutno ne smije konzumirati. Omjer 80 posto zdravih, a 20 posto nezdravijih namirnica bi bio prihvatljiv.

Ne čekajući odluku Europske komisije, oznaku su uveli Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka i Španjolska. Na razini Europske unije ona još nije obveza već izbor.

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, kaže da to nisu ozbiljno razmatrali. "Sigurno da to ima svojih prednosti, da je dobrodošlo sve što pomaže boljoj informiranosti potrošača", kaže Vučković.

Hrvatska, poručuje eurozastupnica Biljana Borzan, može sutra donijeti preporuku o uvođenju takve oznake koja državu neće stajati ništa, a sigurno će pomoći u poboljšanju zdravstvenog kartona nacije.