SDP-ov prijedlog da se izmjenama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja povećaju neto plaće zaposlenika za prosječno 300 kuna (za 5,75 posto) nije dobio potporu saborskih klubova vladajuće koalicije, koji ocjenjuju da bi to značilo opterećenje za državni proračun, te manjak sredstava za zdravstveni i mirovinski sustav.
SDP predlaže da se doprinosi iz plaća zaposlenika za obvezno zdravstveno osiguranje smanje s 15 na 11 posto, te s 20 na 16 posto doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje, a da se predviđeni manjak od 4 milijarde kuna na godišnjoj razini u zdravstvenom i mirovinskom sustavu 'pokrije' većim ubiranjem poreza, posebno PDV-a, te oporezivanjem kapitalne dobiti.
Vezani članci
Gordan Maras (SDP) rekao je da je lani na burzi ostvaren promet od 66 milijardi kuna, rast vrijednosti od 60 posto, te da bi se dio tog novca svakako trebao oporezovati i preliti u državni proračun.
Istaknuo je da SDP svojim prijedlogom želi pomoći građanima, posebno onima slabijeg imovinskog stanja, budući da se očekuje kako će uslijed rasta inflacije i cijena padati njihova platežna moć.
U HDZ-u, pak, SDP-ov prijedlog smatraju nerealnim i neprovedivim, ocjenjujući da se predviđeno smanjenje od 4 milijarde kuna nikako ne može pokriti jačim oporezivanjem.
'Eksperimentirani s takvim značajnim područjem, kakvo je zdravstvo, je neodgovorno i nedopustivo', poručio je Stjepan Milinković (HDZ), ističući da Vlada čini i činila je velike napore da konsolidira zdravstveni sustav, te poboljša materijalni položaj umirovljenika.
Istoga je stava i Vlada, čiji je predstavnik, državni tajnik Ministarstva financija Ivica Mladineo, rekao da u ovogodišnjem proračunu predviđena sredstva za zdravstvo ionako nedostatna te da se moraju djelomično pokrivati iz drugih izvora, te da bi SDP-ov prijedlog narušio zdravstveni sustav.
Povećanje plaća po modelu kakav predlaže SDP narušilo bi, kazao je, i odnos neto i bruto plaće, kao i odnos prosječne plaće i mirovine.
'Vlada će do kraja godine razmotriti SDP-ov prijedlog, ali u ovom trenutku Saboru predlaže da ga ne prihvati', rekao je Mladineo.
Kritičan prema SDP-ovu prijedlogu bio je i Silvano Hrelja, koji je u ime Kluba HSLS/HSU-a za taj prijedlog rekao da ne ide u prilog boljem funkcioniranju zdravstvenog i mirovinskog sustava.
'Taj je prijedlog prelijevanje iz šupljeg u prazno. Uzima se na jednoj strani, a na drugoj otvara praznina', rekao je Hrelja.
Nakon što je saslušao kritike vladajućih klubova, Mirando Mrsić (SDP) je Vladu i koalicijske partnere optužio da 'imaju osjećaj za socijalnu nepravdu i socijalnu sljepoću, jer zatvaraju oči da ljudi žive na rubu egzistencije'.
Vlada, istaknuo je, mora naći načina kako izvan sustava plaća pokriti troškove u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, upozorivši na neodrživost stanja u kojemu 1,5 milijuna radno sposobnih građana financira 4,5 milijuna stanovnika Hrvatske.
Replicirao mu je Andrija Hebrang (HDZ), istaknuvši kako je Vlada na čelu s HDZ-om za više od 15 posto povećala socijalne izdatke u odnosu na vladu koju je vodio SDP.
'Ova vlada nema socijalnu sljepoću, nego dalekovidnost za socijalne izdatke', poručio je Mrsiću.
Pravila objave komentara