Složeni odnosi Zagreba i Beograda doživjeli su privremeni uspon u vrijeme prvog i početka drugog mandata tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji se često nalazio s tadašnjim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem. Odnosi između Hrvatske i Srbije nazadovali su nakon hrvatskog priznanja neovisnosti Kosova, što je, među ostalim, došlo do izražaja Tadićevim nedolaskom na inauguraciju Ive Josipovića 2010. godine.
Josipović i Tadić sastali su se prvi puta u ožujku 2010. u Opatiji na svom prvom radnom sastanku, a odnosi su opet doživjeli poboljšanje sve do izbora u Srbiji u svibnju 2012. kada su zemlju preuzeli predsjednik Tomislav Nikolić i premijer Ivica Dačić.
Do pogoršanja odnosa ponovno je došlo nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kada je službeni Beograd zaoštrio svoju retoriku.
>> Karamarko: Moramo otopiti led, dobri odnosi potrebni su i nama i Srbiji
'Što, kao imali smo super odnose, pa će se ovo na njih odraziti? Nismo imali nikakav odnos', odgovorio je tada premijer Srbije na pitanje kako će se presuda generalima odraziti na odnos dviju zemalja. Slične ali i oštrije riječi mogle su se čuti i od srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića.
Srbijanski premijer je krajem prošle i početkom ove godine počeo mijenjati retoriku, izjavljujući u nizu intervju da 'Srbija s Hrvatskom mora surađivati', te da su Srbiji puno bliže Hrvatska i BiH nego neka druga zemlja navodeći primjer Litve.
Prije samo osam dana srbijanski je premijer kazao da odnose između Zagreba i Beograda treba 'odlediti, resetirati i početi iznova'. Iako su politički odnosni bili hladni, suradnja na drugim poljima se ipak odvijala između dvije zemlje, što je kazao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
'Premijer Dačić se pjesnički izrazio i rekao da treba resetirati naše odnose, da se želi naći s našim premijerom Milanovićem. Mislim da je to dobro i da će taj susret ponovno okrenuti naše odnose u dobrom pravcu. Danas su oni hladniji nego što su bili', rekao je Josipović ističući kako 'hladnija retorika nije poremetila praktičnu suradnju' između dvije zemlje koja je znatno ojačala zadnjih godina.
Hrvatski i srbijanski dužnosnici neformalno su se susretali na međunarodnim skupovima. Josipović i Nikolić izmijenili su pozdrave u Londonu, a sličan 'susret' održan je i u New Yorku na marginama Opće skupštine UN-a između Milanovića i Nikolića. Prvi sastanak visokih dužnika Hrvatske i Srbije, nakon presude Gotovini i Markaču, bio je sastanak ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić i njezinog srbijanskog kolege Ivana Mrkića koji su se sastali na marginama Ministarskog vijeća OESS-a u Dublinu.
Milanovićev posjet Beogradu bit će prvi posjet glavnom gradu Srbije jednog hrvatskog premijera od ožujka 2009. godine kada je u Beogradu boravio tadašnji predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader.
Analitičari procjenjuju da će Milanovićev posjet Beogradu, koji će biti radni a ne službeni kako bi se izbjeglo intoniranje državnih himni i protokol koji uključuje i postrojavanje vojske, biti prilika za općenite razgovore i uspostavu dijaloga. Očekuje se da će dvojica premijera razgovarati o regionalnoj suradnji i suradnji na putu prema EU, ali svoj prvi sastanak vjerojatno neće iskoristiti za otvorena pitanja između Zagreba i Beograda - poput pitanja međusobnih tužbi za genocid te pitanja nestalih. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
