Samo HNS podnio amandmane na rebalans proračuna

HNS-ovci traže da se više državnog novca uloži u razvoj i zapošljavanje, u borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije te u poticanje radno intenzivnih industrijskih grana. 150 milijuna kuna za različite namjene uzeli bi s poticaja za poljoprivredu, a drvnoj i tekstilnoj industriji dali bi dodatnih 100 milijuna kuna, koje bi uzeli od brodogradnje. Ostali klubovi suzdržali su se od podnošenja amandmana.

Pročitajte i ovo vlada panika Krajnjem jugu zemlje prijeti kolaps sustava: "Entuzijazam ne može trajati vječno" Očajni zbog siromaštva Prevarili Nepalce na crnom tržištu: Prodavali vlastite bubrege, rekli im da će im izrasti novi

Najveća oporbena stranka, SDP, predloženi rebalans smatra 'nepopravljivim', a zastupnici manjina će tek u petak odlučiti kako će se postaviti prema rebalansu.

Manjine će bojkotirati glasovanje o rebalansu proračuna?

SDSS-ovci su ostali pri najavi da ga neće podržati, ako Vlada vlastitim amandmanom ne poveća stavke za povratak i obnovu, s kojih je rebalansom skinuto 280 milijuna kuna.

Predsjednik Kluba nacionalnih manjina Šemso Tanković novinarima je objasnio da će Klub u petak, pred početak glasovanja o rebalansu, zauzeti stav o SDSS-ovim zahtjevima.

'Činjenica je da je najbrojnija nacionalna manjina nezadovoljna rebalansom i teško je očekivati da će ostale manjine ostati indiferentne prema toj činjenici', rekao je Tanković. Dodao je da postoji mogućnost i da će manjinski zastupnici bojkotirati glasovanje.

Milinović: Rebalans proračuna nije doveo u pitanje reformu zdravstva

Rebalans državnog proračuna nije doveo u pitanje reformu zdravstva, a zdravstveni se sustav, otkad je reforma započela 31. prosinca, stabilizirao tako da je danas jedan od najstabilnijih u zemlji, ocijenio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović.

Od kada je počela reforma iz mjeseca u mjesec smanjuje se dug HZZO-a i bolnica, rekao je Milinović predstavljajući danas prve rezultate reforme osoblju dječje bolnice u Klaićevoj. Pozvao je zdravstvene djelatnike da prihvate smanjenje plaća za šest posto kako bi se u razdoblju recesije i krize očuvala sva radna mjesta.

Kao cilj reforme istaknuo je određivanje novih izvora financiranja zdravstva - naplatom povećane participacije u siječnju i veljači prikupljeno je 17 milijuna kuna, a ove se godine očekuje i dodatnih 70 milijuna kuna iz doprinosa za mirovine te 200 milijuna kuna od premija osiguranja automobila. Državni proračun ovim je rasterećen za oko 1,3 milijardi kuna, rekao je.

Vlastiti prihodi bolnica od participacije u siječnju i veljači povećani za 200 do 400 posto, a tim će se novcem, istaknuo je, stimulirati efektivni rad bolnica. Stopa bolovanja smanjena je za 21 posto, a započet je i projekt reorganizacije hitne pomoći, rekao je ministar.

Reformom su i povećana prava pacijenata, pa je 15-ak novih lijekova prebačeno s dopunske na osnovnu listu, čekanje za pojedine pretrage i zahvate skraćeno je za 30 do 50 posto, uvedeni su šestomjesečni recepti za neke lijekove, a i dva inovativna lijeka uvrštena na listu HZZO-a. Istaknuo je da su ovo prvi rezultati reforme, te da će za šest mjeseci izaći u javnost s novim rezultatima.