'Iako je stručna i druga javnost upozoravala da krizni porez neće donijeti ništa dobroga, Vlada ga je uvela, a kad se i sama uvjerila da nije dobar, politikantski ukida štetne odredbe', rekla je Tanja Vrbat (SDP). Nelogičnim smatra što se sada donosi zakon koji će na snagu stupiti tek 1. srpnja. 'Možda se želi postići pozitivan efekt, tako da građani pomisle da se nešto već ukinulo i da počnu trošiti', protumačila je Vrbat, prozivajući Vladu da 'djeluje poput srednjovjekovne inkvizicije'.
Pročitajte i ovo
'Vlada stavi građane na muku, a onda postupno popušta ili steže, po potrebi', kazala je. Njezina stranačka kolegica Nada Čavlović-Smiljanec krizni porez smatra novim udarom na ionako loš životni standard. Upozorila je kako je uvođenje novog poreza za posljedicu imalo pad potrošnje i prihoda od PDV-a.
Sonja Šimunović (SDP) smatra da je 'harač' uveden samo da bi se popunila rupa u proračunu. Ustvrdila je da je kriznim porezom uprihodovano ukupno 1,7 milijardi kuna, dok su istodobno kriminal i korupcija iz proračuna odnijeli 12 milijardi. 'To je svota kojom se jako lijepo može namiriti proračunska rupa, ali vlada svakodnevno uzima od građana da bi pokrpala tu rupu', rekla je. Davorko Vidović (SDP) Vladu je prozvao za nevjerodostojnost, a ustvrdio je i kako 'svaki dan bez izbora znači gubitak vremena za zemlju i društvo u cjelini'.
Dragutina Lesara (NL) smeta što se o onima koji imaju primanja veća od 6.000 kuna, a koji će i dalje plaćatti krizni porez, govori kao o bogatašima, iako ta svota ne pokriva sindikalnu košaricu. Davor Huška (HDZ) tvrdi, međutim, da je Vlada od samog uvođenja kriznog poreza pokazala socijalnu osjetljivost, jer nije oporezovala prihode niže od 3.000 kuna pa je tako zaštitila oko 300 tisuća zaposlenih i 34 tisuće umirovljenika. SDP je prozvao da, kako pri uvođenju kriznog poreza, tako i danas, 'radi pritisak s ciljem stvaranja izuzetno negativnog psihološkog učinka na građane'. Hrvatski sabor će sjednicu nastaviti sutra. (Hina)
