Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Štetan, nepošten, neustavan, centralistički, antieuropski, antidemokratski samo su neki od izraza kojima je saborska oporba nazvala prijedlog novoga zakona o proračunu, prosvjedujući zbog predložene odredbe po kojoj će lokalne i regionalne jedinice za svako zaduživanje morati dobiti suglasnost ministra financija.


Predloženi zakon propisuje da se u ograničenje zaduživanja uključe i jamstva te suglasnosti koje jedinice lokalne i regionalne samouprave izdaju tvrtkama u njihovu vlasništvu, a za svako bi zaduženje morale dobiti suglasnost ministra financija.

Vezani članci Ivica Puljak Split smanjuje gradsku upravu: Gradonačelnik najavio nova zaduženja Zdravko Marić u Saboru Marić otkrio šokantnu brojku: "Borba protiv COVID-a dosad nas je stajala 40 milijardi kuna"

Oporbeni SDP, HNS i IDS su Vladu, kao predlagatelja zakona, optuživali da zakonom želi lokalne jedinice stvoriti potpuno ovisnima o izvršnoj vlasti, a kako bi se Vlada prema njima mogla odnositi ovisno o tome jesu li podobne ili ne.

"Zakon stvara apsolutnu ovisnost lokalne samouprave o Vladi i sve će ovisiti kakvi ste s Vladom", kazao je Zvonimir Mršić (SDP), ocijenivši kako predloženi zakon potiče daljnju centralizaciju Hrvatske i uvođenje političkog reketa prema lokalnim jedinicama. 

Vladu je prozvao i da obmanjuje javnost kada tvrdi da se predloženi zakon mora donijeti, jer to od Hrvatske traži EU, ističući kako nigdje u Europi ne postoji takav stupanj državne kontrole i donošenje odluka umjesto lokalne samouprave.

"Ako je netko radio nešto nezakonito treba ga sankcionirati, ali ne možemo zbog neodgovornim pojedinaca, zbog kojih je zakazao sustav kontrole Vlade, pravosuđa i državne revizije, stavljati cijelu lokalnu samoupravu u jaram", rekao je Mršić.

Goran Beus Richembergh (HNS) ocijenio je kako se zakon predlaže samo kako bi se stalo na kraj zaduživanju Zagrebačkog Holdinga, a nauštrb svih ostalih gradova i općina.

Zakon je, po njegovu mišljenju, neustavan jer krši ustavna načela o nepovredivosti vlasništva, o poduzetništvu i tržišnim slobodama kao temelju gospodarskog razvoja, na način da država svim poduzetnicima, što uključuje i poduzeća u vlasništvu lokalnih jedinica, mora osigurati jednak položaj na tržištu u cilju njihova razvoja.

"To je neustavan zakon i njega će ustavnom tužbom moći srušiti tko god hoće. Tto je opasan i nepravedan zakon, kojim se zbog jedne šnicle (Zagreb) želi ubiti cijela krava (560 jedinica lokalne samouprave)", kazao je Beus Richembergh.

Protiv predloženog zakona ustao je i Damir Kajin (IDS), također uvjeren da se zakon donosi zbog prekomjernog zaduživanja Zagrebačkog Holdinga, te zbog želje HDZ-a da u godini koja prethodi onoj izbornoj (lokalni izbori 2009.) od lokalnih jedinica "stvori taoce".

"Oko 560 lokalnih jedinica u Hrvatskoj ne smiju biti taoci Ministarstva financija i Grada Zagreba", poručio je Kajin, iznijevši podatak da su se sve lokalne jedinice ukupno zadužile oko pola milijarde kuna, a samo Zagreb 3,6 milijardi kuna ili sedam puta više.

"Vjerujem da će i drugi, ne samo IDS, sada početi govoriti o autonomiji. Nije tu riječ o separatizmu, nego želji da se bude gospodar na svome", kazao je.

Josip Friščić (HSS), koji podupire zakon, uvjerava, pak, kako je osnovna nakana zakona podići razinu odgovornosti kod lokalnih jedinica za trošenje novca poreznih obveznika, budući da se, upozorio je, u nekim jedinicama učestalo događa da, kada iscrpe mogućnosti koje predviđa proračun, osnivaju tvrtke koje se prekomjerno zadužuju, a sve pada na teret građana.

"Nužno je proračunsko planiranje raditi u skladu sa svojim mogućnostima", rekao je Friščić, založivši se da zaduživanje po principu odgode i obročnog plaćanja bude iznimka, a ne pravilo.

Da je nužno spriječiti prekomjerno zaduživanje lokalnih sredina smatra i Ivan Čehok (HSLS/HSU), također upozorivši da sva zaduživanja ulaze u ionako preveliki javni dug, "koji će kad tad pasti na teret građana".

Predložio je, ipak, da Vlada do izglasavanja zakona točno navede da se lokalna trgovačka društva koja uredno i solventno posluju mogu zaduživati i bez većih ograničenja, kao i da se u omjer njihova zaduživanja, odnosno u njihove proračune, uključe i prihodi tih društava.

Zastupnici bi potom trebali raspraviti i prijedlog novoga zakona o proračunu, također usklađenim s propisima EU.

Zakon, među ostalim, predviđa nove načine izrade strateškog planiranja i trogodišnje strategije Vladinih programa, a kako bi sredstva za Vladine projekte i planove izravno bila osigurana u proračunu. 

Uz donošenje proračuna za tekuću godinu, Sabor i predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave donosila bi projekcije proračuna za iduće dvije godine, a izvještavanje o izvršenju proračuna, i polugodišnje i godišnje, vodilo bi se na četvrtoj razini.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju