13:00 Nikola Grmoja (Most) pozvao je zastupnike HDZ-a da podrže zahtjev oporbe za opstanak istražnog povjerenstva za Agrokor, ali je Branko Bačić (HDZ) to odbio rekavši da ne žele kršiti zakon.
Pročitajte i ovo
Grmoja je podsjetio da je Most prikupljao potpise kako bi se u proceduru uputila izmjena odluke o saborskom istražnom povjerenstvu o Agrokoru u smislu odabira potpredsjednika povjerenstva, ali i izbacivanja odredbe o financijskim izvješćima, te se pohvalio kako takav odaziv nije očekivao.
"Skupio sam 35 potpisa cjelokupne opozicije. Do prije sat vremena potpisali su uz Most i Živi zid, Promijenimo Hrvatsku, IDS, Glas, Neovisni za Hrvatsku, upravo su potpisali predsjednik SDP-ova kluba Arsen Bauk i Franko Vidović, a imam najavu da bi još neki trebali potpisati", rekao je Grmoja, dodajući da su se pridružili i neki zastupnici vladajuće većine poput Ivice Mišića (Promijenimo Hrvatsku).
"Bit ću toliko konstruktivan i pružit ću ruku prema HDZ-u kako ne bi ispalo da oni opstruiraju rad povjerenstva. Ostavit ću do 15 sati ovu odluku u Klubu Mosta, a iako nisu svi zastupnici tu, dovoljno je da potpiše predsjednik Klubal HDZ-a Branko Bačić. To će biti poruka da HDZ nema ništa protiv saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor", istaknuo je Grmoja.
Mostovac je također ustvrdio kako je dobio informaciju da se u Uredu predsjednice nalazi kaznena prijava koja je 90-ih godina podignuta protiv Ivice Todorića. "To pokazuje da su zakazali Državno odvjetništvo i pravosudni sustav jer po toj kaznenoj prijavi nije napravljeno ništa", zaključio je.
Prozvani Bačić izvijestio ga je kako se "u klubu HDZ-a ništa nije promijenilo u odnosu na jutrošnje izlaganje".
"I dalje tvrdimo da je sukladno Zakonu o istražnom povjerenstvu, kad Županijski sud u Zagrebu potvrdi rješenje o otvaranju istrage, povjerenstvo treba prestati s radom. To je zakonito i jedino moguće rješenje oko daljeg rada povjerenstva. To je pozicija nas u HDZ-u", poručio je Bačić.
Podsjetio je na nedavnu izjavu premijera Andreja Plenkovića da postoji niz drugih poslovničkih mogućnosti za utvrđivanje okolnosti oko Agrokora, bilo kroz rad radnih tijela, bilo na plenarnoj sjednici. "Te odredbe nisu u suprotnosti sa zakonom. Ono što bi sve nas zanimalo, sve okolnosti koje bi trebalo reći, moguće je rješavati kroz rad pojedinih radnih tijela ili kroz točku dnevnog reda u Saboru", rekao je Bačić.
Ponovio je da HDZ ne želi kršiti zakon. "Nismo i ne želimo kršiti zakon koji je jasan, nedvosmislen i ne ostavlja mogućnosti za djelomični rad povjerenstva", zaključio je Bačić.
10:05 - Ivan Lovrinović (PH) iznio je nakon stanke primjer jednog umirovljenika iz Osječko-baranjske županije koji je pokrenuo postupak osobnog stečaja, ali mu je on odbijen jer su oba povjerenika za stečaj te županije – podnijela ostavku.
Lovrinović je ispričao kako se u slučaju ovog čovjeka radi o tipičnom primjeru dužničkog ropstva. On je, naime, imao odobreno dopušteno prekoračenje u dvije banke u iznosu manjem od dvije tisuće kuna. Kada se našao u financijskim problemima, minusi su mu ukinuti, nakon čega je rastao i njegov dug zbog zateznih kamata, da bi danas taj dug iznosio 68 tisuća kuna.
"Dozvoljeni minus otplaćuje već pet godina, a dosad je vratio više od 20 tisuća kuna. Međutim, zbog zateznih kamata dug u obje banke iznosi 18 tisuća kuna. Kad je htio podmiriti dug kreditom, niti jedna banka mu ga nije htjela dati jer se nalazi na crnoj listi", ispričao je Lovrinović, dodajući da je danas u Hrvatskoj oko 330 tisuća blokiranih. Stoga je zatražio od Vlade da hitno donese "lex blokirani".
9:50 - Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.
9:37 - Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ.
Izvješće podnosi Središnji državni ured za Hrvate izvan RH koji je u predmetnoj, 2016. težio, kako se navodi, uspostaviti sustavan pristup u provedbi javne politike prema Hrvatima izvan domovine.
Tri su strateška cilja koja Ured želi ostvariti: razviti suradnju, zaštititi prava i interese Hrvata izvan Hrvatske i jačati njihove zajednice, poticati povratak iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku.
Za 65 programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini prošle je godine odobreno 20 milijuna kuna.
Manjinskim zajednicama u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji dodijeljena su tri milijuna kuna pomoću kojih se financiralo 259 projekata hrvatske nacionalne manjine.
Za programe i projekte udruga hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi dodijeljeno je 1,1 milijun kuna, a financirano 17 programa itd., navodi se u Izvješću.
Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem, i jedna je od zemalja s najvećom dijasporom u odnosu na broj stanovnika.
Posljednjeg radnog dana u ovom tjednu, Sabor će raspraviti i prijedlog Kluba Živog zida i SNAGA-e da se izmjeni zakon koji uređuje zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, odnosno cijepljenje. (Hina)
