Određena je pauza do 15 sati.
Pročitajte i ovo
13:13 - Govoreći o upravljanju pomorskim dobrom koji također ulazi u temu o koncesijama, Tomislav Panenić iz Mosta upozorio je da: ''Ako budemo na ovakav način upravljali pomorskim dobrom, sigurno ćemo doći u stanje gdje će naša obala biti privatizirana, a sve kroz možda nečiju dobru namjeru''.
12:08 - Anka Mrak Taritaš iz HNS-a osvrnula se na koncesije zemljišta u šumama. ''Imamo šume koje sigurno trebaju ostati zaštićene, ali imamo šumska zemljišta na kojima možemo imati određenu vrstu koncesije'', rekla je Mrak Taritaš, objasnivši da kad je riječ o kampovima koji su nastali u šumi zbog hlada, da je bolje za kampove da se dobivaju koncesije u šumi nego da to pretvaramo u građevinsko zemljište.
Željko Tufekčić, tajnik u ministarstvu financija rekao je da je bilo očekivano da će značajan dio rasprave biti o stavljanju van koncesija šumskih zemljišta. ''Intencija je onemogućiti davanje koncesije za ekploataciju šumske mase i gospodarsko korišenje šuma'', rekao je Tufekčić te ostavio prostor za doradu Zakona, na način da se vidi gdje šume mogu biti stavljene u ekonomsku funkciju, a da to ne ugrozi šume.
11:33 - Branimir Bunjac iz Živog zida pokrenuo je raspravu o koncesiji na vodu tvrdeći da bi voda trebala biti javno dobro. ''Oko 30 koncesionara vode je u Hrvatskoj, među kojima su i strane tvrtke i to smatramo pogrešnim jer voda bi trebala biti javno dobro'', rekao je Bunjac
Na to mu je dogovorio Ivica Mišić iz Promijenimo Hrvatsku. ''Imamo 15 koncesionara na 30 izvora. Oni iscrpe 420 milijuna litara vode iz izvora, državi plaćaju 3 lipe, a oni prodaju po 5 ili 6 kuna pola litre. Pitanje je tko su ti koncesionari, kako su došli do tih izvora i pitam kako bi mi mogli imati koncesiju, vjerojatno nikako'', rekao je Mišić.
''Činjenica je da je na 30 godina, koliko sam iščitavao iz medija, dana koncesija izvora rijeke Cetine za 200 kuna. Da se na Vladi Zorana Milanovića tada raspravljalo samo 27 sekundi'', rekao je Miro Bulj te pozvao nadležne da provjere ugovor, jer ''200 kuna za cijeli dan bez mjerila, a građani plaćaju i koriste mjerila''.
''Ovaj sramotan ugovor, ja bih volio da vi provjerite i da mi se javite iz ministarstva, da kažete o čemu se radi i da hitno mijenjate te koncesije, jer građani puno manje vode plaćaju puno više'', rekao je Bulj.
Što su dobili Francuzi koncesijom zračne luke?
10:26 - Zastupnik Mosta Miro Bulj rekao je kako je država Francuzima dala ono što u Francuskoj ne bi imali pravo, a to je da im Hrvatska nadoplaćuje kada imaju gubitke u letovima.
''Ako bude manje letova, Hrvatska Francuzima plaća razliku'' ''Tako se ne štite nacionalni interesi, to se ne smije događati u Hrvatskoj'', rekao je Bulj i pitao tajnika koja su njegova saznanja i projekcije po pitanju zračne luke Pleso i kako će se zaštiti Hrvatsku po pitanju ovog ugovora koji je štetan. Tajnik nije odgovorio na konkretan slučaj, već je dao općenitiji odgovor.
''Očito je da se radilo protiv interesa Republike Hrvatske, dajući tu koncesiju. Činjenica je da je tadašnji ministar Hajdaš Dončić govorio da neće biti javni dug, da hrvatska država neće imati, što je bila dezinformacija i laž, da je 311 milijuna eura u biti bilo deficit u 2014. Ne samo to. Mi smo Francuzima dali što oni ne bi sigurno napravili na svojoj zračnoj luci de Gaulle. Dali smo im pravo – kad imaju gubitke, manje letova nego po ugovoru, da im hrvatska država nadoplaćuje. To je korupcija'', rekao je Bulj.
10:22 - Prijedlog Zakona o koncesijama kojima se utvrđuju tri vrste koncesije, za usluge, za radove i za gospodarsko korištenje općeg i drugog dobra, predstavio je Željko Tufekčić, tajnik u ministarstvu financija. Vrijednosni prag definiran je na razini Europske unije i iznosi 5,2 milijuna eura.
Jedna od velikih promjena u zakonu jest uvođenje strateških interesa Hrvatske u području koncesija, ali i određivanje mogućeg utjecaja koncesije na javni dug. Novost je i što ugovor o koncesiji postaje upravni ugovor, što je praksa i u mnogim europskim državama.
''Građanima mogućiti da mogu kupovati obveznice''
9:59 - Prije rasprave o prijedlogu Zakona, zastupnici su zatražili stanku kako bi govorili o aktualnim temama.
''Tražimo da se građanima odobri najmanji iznos kupnje od ove obveznice 5.000 kuna. (...) Običan građanin koji odnese 5 ili 10 tisuća kuna na štednju banka će mu dati 0,3 posto ili 0,2 posto. Znači, on može dobiti tri do četiri puta veći prinos ako mu se dopusti da kupi državnu obveznicu'' Saborski zastupnik Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku kazao je da za šest dana, odnosno 8. veljače dospijeva na naplatu obveznica koju je Hrvatska emitirala prije 10 godina. Radi se o pet milijardi kuna uz kamatu od 4,75%, što godišnje iznosi 261 milijun kuna. Ova se obveznica može refinancirati uz najviše 1% godišnje, predlaže Lovrinović.
"Razlika između gusaka i hrvatskih poreznih obveznika je u tome što guske krešte kad ih čerupate, a hrvatski porezni obveznici šute. Ovaj put izvršimo pozitivan pritisak i ne dopustimo da država refinancira ovu obveznicu preskupo", poručio je Lovrinović nakon stanke koju je na početku saborskog zasjedanja zatražio po toj temi.
"Kamatna stupa od 4,75 posto godišnje stvara obvezu od 261 milijuna kuna za državu. Ova se obveznica može refinancirati, jer je situacija na novčanom tržištu takva, uz najviše 1 posto godišnje, pa bi kamate po toj istoj obveznici iznosile godišnje 55 milijuna kuna te bi država uštedjela 206 milijuna kuna, koje bi se mogle iskoristiti za korisne svrhe", rekao je.
Mišljenja je i kako bi ministar financija i država morali omogućiti da građani mogu kupovati obveznice, jer "do sada njima zbog određene procedure i velikih iznosa pojedinačne kupnje nije to bilo moguće".
"Tražimo da se građanima odobri najmanji iznos kupnje od ove obveznice 5000 kuna, tako da mnogi ljudi mogu kupiti državne obveznice. To je važno jer danas običan građanin koji odnese 5 ili 10 tisuća kuna na štednju, banka će mu dati 0,3 posto ili 0,2 posto. Znači, on može dobiti tri do četiri puta veći prinos ako mu se dopusti da kupi državnu obveznicu. Sustav je bio postavljen tako da na ovaj način koristi od financiranja države mogu imati samo financijske institucije, a ne građani koji imaju vrlo veliku štednju na računima kod banaka. Ovaj sustav financiranja države ne vodi računa o javnom interesu", zaključio je Lovrinović.
Aleksić: Banke majke na poslovima s derivatima s hrvatskim bankama zaradile oko 10 milijardi kuna na razlici tečaja
Saborski zastupnik SNAGA-e Goran Aleksić rekao je, u kontekstu kredita sa švicarskim francima, da su banke majke na poslovima s derivatima s hrvatskim bankama zaradile oko 10 milijardi kuna na razlici tečaja ''bez ijedne lipe uplaćenog poreza''.
"Naime, poslovanje derivatima je jedna vrlo zanimljiva knjigovodstvena metoda, gdje se razmjenom novca zarađuje razlika tečaja", pojasnio je Aleksić nakon stanke koju je po toj temi zatražio u Saboru.
Sve zemlje iz eurozone, kazao je, u poslovanju s kreditima s valutnom klauzulom švicarski franak, koristile su depozite građana u švicarcima i kredite u švicarcima koje su dizale na međubankarskom tržištu, dok naprotiv zemlje izvan eurozone nisu imale dovoljno pokriće u švicarcima u depozitima i u kreditima. To pokriće je iznosilo u jednom dijelu čak svega 20 posto pa i 16 posto.
"I za ovaj ostatak koji nije bio pokriven kreditima i koji nije bio pokriven depozitima građana, banke su u van bilanci radile forward ugovore s valutnom stopom s bankama majkama", kazao je zastupnik Aleksić.
Na taj način, ustvrdio je, banke majke su uprihodile tijekom 2011. godine više od 3,5 milijardi kuna na razlici tečaja, a nakon konverzije ukupni iznos razlike tečaja koje su banke majke uprihodile, iznosi oko 10 milijardi kuna.
"Sav taj novac platili bi da su ostali u kreditima sa švicarskim francima, dužnici u kreditima sa švicarskim francima. Na sreću napravljena je konverzija pa dužnici više neće plaćati te razlike tečaja. Budući da su banke zaradile na derivatima, banke majke, domaće banke su zaradile naprotiv na razlici tečaja u kamati. Na razlici tečaja u kamati domaće banke su zaradile oko 2 milijarde kuna. Na nezakonitim povećanjima kamata samo u kreditima s valutnom klauzulom švicarski franak, domaće banke su zaradile oko 3 milijarde kuna. To znači da banke u Hrvatskoj uopće nemaju trošak konverzije kada se gleda neka budućnost", istaknuo je Aleksić.
Najavio je kako će predložiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim će se, kaže, konačno spriječiti manipulacije kamatnim stopama hrvatskih banaka, a podršku očekuje od Mosta i HDZ-a. (I.D. /Hina)
