Prijedlog zakona u ime predlagatelja obrazložila je zamjenica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ana Mrak-Taritaš, koja je istaknula da će se njime omogućiti brža i lakša legalizacija većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada. Jedine - tzv. uvjetne legalizacije predviđene su za zgrade izgrađene na kulturnom dobru, koje se ne mogu legalizirati bez posebnih uvjeta mjerodavnoga konzervatorskog odjela, te zgrade koje su na vodnome dobru za koje je potrebna posebna suglasnost Hrvatskih voda.
Za bespravnu gradnju u građevinskom području svagdje će se za jednaku površinu plaćati isti iznos. Oni koji su gradili izvan građevinskih područja platit će dvostruko, oni koji su gradili na zaštićenim područjima trostruko, a oni koji su gradili unutar sto metara od obale sedam puta više.
Smatra se da su previsoka naknada, činjenica da se istodobno s tom naknadom, prije donošenja rješenja o izvedenom stanju, moraju platiti komunalni i vodni doprinos te troškovi dokumentacije glavni razlog relativno malog broja podnesenih zahtjeva za legalizaciju.
Ana Mrak-Taritaš među ostalim je napomenula kako je uočeno da digitalna ortofoto karta Državne geodetske uprave izrađena na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. nije dostupna ili nije u dostatnoj mjeri dostupna upravnim tijelima ovlaštenima za donošenje rješenja o izvedenom stanju, zbog čega se rješenja ne mogu donijeti ili se donose sporo.
Branko Vukšić (klub Hrvatski laburisti - Stranka rada) najavio je potporu zakonu, ali uz mnoge primjedbe. Upitao je što su do sada radile vlast i inspekcija da je bespravna izgradnja nabujala do gotovo 400.000 bespravnih objekata te je ocijenio kako će jedan zakon teško promijeniti ono što se više od dva desetljeća toleriralo. Tek je manje od 10.000 građana podnijelo zahtjev za legalizaciju, a 390.000 se oglušilo jer smatraju da im se ništa neće dogoditi ako ne legaliziraju bespravnu gradnju. To nije samo pravno, nego i duboko moralno pitanje, istaknuo je Vukšić i ustvrdio da su za takvo stanje krive država i vlasti koje su to dopuštale. 'Ako zakon zaživi, bit će ravno uspjehu čovjekova leta na Mjesec', dometnuo je.
Vedran Babić (klub SDP-a) najavio je potporu zakonu ističući da se zbog oko 500.000 nezakonito izgrađenih objekata zakon mora donijeti, no neće biti legalizirani svi takvi objekti. Podupro je prijedlog da se znatno viša naknada za legalizaciju plaća za objekte izgrađene izvan građevinskog područja.
Josip Borić (klub HDZ-a) poručio je da neće poduprijeti zakon i da će biti suzdržan jer je prioritetno očuvanje zaštićenoga obalnog pojasa, a ne legaliziranje bespravno izgrađenih objekata. Ozakonjuje se gotovo sve što je bespravno izgrađeno. U takvim uvjetima ciljevi i svrha prostornih planova postaju upitni, istaknuo je Borić i dodao da se zakonskim rješenjem ne smiju diskriminirati građani koji su poštovali zakon.
Ivica Mandić (klub HNS-a) rekao je da će poduprijeti zakon, dodajući kako vjeruje da će se njime zaustaviti nelegalna gradnja i onemogućiti daljnja devastacija prostora. (Hina)
Pročitajte i ovo
Europske potpore
Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi
nejasna pravila
Grmoja kaže da Beroš nema pravo na drugo mirovanje mandata, ubrzo mu stigao odgovor
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.