Hrvatski premijer Zoran Milanović predstavio je danas Hrvatskom saboru prijedlog državnog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016. najavivši da će hrvatska ekonomija u iduće dvije ili tri godine stajati na puno zdravijim temeljima.
Hrvatska je, rekao je Milanović, godinama živjela iznad svojih mogućunosti, do kraja ove godine javni dug narast će na 195 milijardi kuna, a servisiranje tog duga najveći je uteg u naporima da se čim prije izađe iz krize.
"Snažan kreditni pritisak izaziva novo nepovoljno zaduživanje za pokrivanje proračunskog deficita", izjavio je Milanović. Premijer je podsjetio da su u 2014. planirani proračunski rashodi u visini 130 milijardi i 500 milijuna kuna, a rashodi 113 milijardi i 100 milijuna kuna, proračunski deficit bit će veći od 17 milijardi kuna.
Smanjivanje javnog duga
To je povećanje od najmanje milijardu kuna u odnosu na ovu godinu, što će biti deficit od pet posto BDP-a, rekao je premijer. Smanjivanje javnog duga i proračunskog deficita Milanović označava preduvjetom ozbiljnog rasta hrvatskog gospodarstva, ne samo obvezom prema EU.
Pobrojao je mjere koje vlada kani poduzeti te zaključio kako to daje za pravo da se u iduće tri godine s pravom očekuje definitivni izlazak iz krize, uz godišnje stope rasta od 1,3 do 2,5 posto BDP-a.
"Drugim riječima, u iduće dvije ili tri godine, hrvatska ekonomija stajat će na puno zdravijim temeljima", najavio je premijer, napominjući kako je to prva pretpostavka za dugoročno održiv gospodarski rast.
Konsolidiranje javnih financija
Milanović je rekao kako Vlada mora konsolidirati javne financije i provoditi mjere poticanja održivog gospodarskog rasta. Naglasio je da neće doći u pitanje razina socijalnih prava najugroženijih kategorija stanovništva, isplata radničkih mirovina, održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
Premijer je istaknuo i da neće biti ugroženo pravo na besplatno obrazovanje onih koji žele učiti te za iduću godinu najavio reformu sustava osnovnih i srednjih škola. Uz sveobuhvatne reforme u zdravstvenom, mirovinskom, obrazovnom i socijalnom sustavu te u sustavnu državne uprave, reformama u 2014 i 2015. reorganizirat će se ustroj državnih institucija na terenu, a Hrvatsku očekuje i ozbiljna reforma pravosudne mreže, najavio je Milanović.
Pobrojao i šest glavnih točaka vladina angažmana na oporavku i rastu gospodarstva. To su javne investicije, uklanjanje administrativnih prepreka za izravna u ulaganja, porezna politika, izravni poticaji privatnom sektoru, EU fondovi te dobro ustrojena i funkcionalna gospodarska diplomacija.
Zastupnike je pozvao da podrže proračun ne zato što to, kako kaže, nalaže demokratska procedura nego zato što vjeruje da je politika koju vlada vodi odgovorna i do kraja prožeta sviješću o nužnosti poduzimanja mjera koje će funkcioniranje hrvatske države i društva konačno uskladiti s našim mogućnostima i potrebama.
"Vrijeme je da se odreknemo djetinjaste politike zatvaranja očiju pred problemima što su uporno činile HDZ-ove vlade. Vrijeme je da se prestanemo uzdati u čuda i ekonomske trikove", poručio je hrvatski premijer Zoran Milanović iz Sabora.
HDSSB: Nakon HDZ-a i SDP-ova politika maćehinska je za Slavoniju
Saborski Klub HDSSB-a upozorio je danas na primjeru državnoga proračuna kako se nakon HDZ-a i SDP-ova politika maćehinski odnosi prema Slavoniji, Baranji i Srijemu.
Projekcije za 2014. godinu predviđale su za Slavoniju 451 milijun kuna, u prijedogu proračuna svega je 203 milijuna kuna, što je 71 milijun kuna manje nego u ovoj godini kada je za kapitalne investicije bilo izdvojeno 274 milijuna kuna, upozorili su Krešimir Bubalo i Boro Grubišić na konfereneciji za novinare u Saboru.
Slavonija i Baranja su zakinute u njih se ne ulaže, upozoravaju HDSSB-ovci i podsjećaju kako je premijer Zoran Milanović svojedobno izjavio: "Neka mi se osuši ruka, ako te zaboravim Slavonijo". "Ne bismo željeli da mu se ruka osuši, ali ni da Slavonija i Baranja ostaknu zakinute kako je sada predviđeno u proračunu", tumači Grubišić. HDSSB podržava stav Ustavnog suda o potrebi duže javne rasprave o ustavnim promjenama od šest dana koliko je predvidio matični Odbor za Ustav.
Neka rasprava umjesto šest traje 15, 30, pa ako treba i 60 dana, rekao je Josip Salapić. Iako je više puta naglasio da HDSSB neće sudjelovati u "instant promjenama Ustava", kao i da neće "držati ljestve SDP-u u mogućem protuustavnom postupku izmjena Ustava", Salapić ipak nije konkretno odgovorio na upit znači li to da će HDSSB glasati protiv izmjena ako se javna rasprava ne produži.
Dražen Đurović pozvao je građane da u nedjelju, 1. prosinca izađu na državni referendum o ustavnoj definiciji braka i zaokruže "za". Nedjeljni referendum prvi je građanski referendum u samostalnoj Hrvatskoj, zapravo prvi od stoljeća VII., izjavio je Đurović, izražavajući nadu da će se nakon njega građani i inače aktivnije uključivati u kreiranje politike.
"Kukavički proračun"
Nakon izlaganja premijera uslijedile su replike zastupnika.
"Svojom politikom uveli ste redove, ali ispred pučkih kuhinja", poručio je HDZ-ov zastupnik Babić u replici, kritizirajući Vladino uvođenje reda u gospodarstvo.
"U povijesti Hrvatskog sabora najkraće obrazloženje hrvatskog proračuna, a nikad ozbiljnija situacija", replicirao je HDZ-ov Ivan Šuker.
"Nikada nije došao manje reformski, a nikada toliko kukavički proračun", poručio je premijeru HDZ-ov zastupnik Domagoj Ivan Milošević.
Skeč
Po premijeru i politici Vlade paljbu je nastavio i HDZ-ov Josip Borić, no premijer se na njegovo izlaganje dobro nasmijao te mu vratio na sebi svojstven način, njegovu repliku nazvao je skečom.
"Nakon dvije godine vašeg mandata, jasno je iz ovakvog prijedloga proračuna da ste i kao premijer i kao Vlada odustali od našeg financijskog suvereniteta. Naše financije dajete u ruke europskim birokratima. Nažalost to je istina, činjenica. Bez imalo otpora pristajete na tu proceduru prekomjernog deficita. Ne želite preuzeti na sebe odgovornost da hrvatske građane jednostavno izručujete europskim birokratima. jednostavno da čovjek ne povjeruje. S toliko malo već u prvoj godini članstva u Europskoj uniji. To se dosad nije dogodilo niti u jednoj članici Europske unije. Da ne govorim o nepravednom odnosu prema gospodarstvu. Turizmu podižete PDV na 13 posto. Činite ga dugoročno nekonkuretnim radi 300 milijuna kuna, dok jednoj drugoj industriji kao što su telekomunikacije, koja ima ukupne prihode 15 milijardi kuna puštate profite i velike dobiti. Jasno je da će s ovakvim proračunom hrvatski građani u idućoj godini živjeti teže i imati manje treću godinu zaredom. To je totalna suprotnost onome što ste im obećali 2011. godine. Čista prevara", rekao je HDZ-ov zastupnik Josip Borić.
"Ispričavam se što sam se kidao od smijeha dok ste govorili. Postoji točka u kojoj demagogija prelazi u skeč. Dakle ovo je bio skeč dostojan najbolje produkcije BBC-ja pa Vas pitam je li ovo bio skeč ili stvarno mislite to što ste rekli? Jer ste pripadnik kluba HDZ-a. Dakle Vi govorite o otporu Komisiji u proceduri prekomjernog deficita. Oprostite, iz kojeg Vi vilajeta to dolazite? Oprostite, moram Vas to pitati. Mislim otpor, i to kakav otpor i to u prvoj godini. Kakav otpor? Oružani otpor? Europskojo komisiji, to ste rekli i to ne jednom. I Vi doista vjerujete u to, dakle da je sramota da Hrvatska u prvoj godini članstva ne pruža otpor Europskoj komisiji i da potkrijepim to dodatno, da smo se predali u ruke europskih birokrata. Koga? Janjičara? Gledajte, ispričavam se, ali to je jako smiješno. To je duhovito, stvarno. Dakle ovo je točka u kojoj je u Hrvatskom saboru, a nije to svaki tjedan, svaki mjesec, najplića demagogija prešla u skeč. Ovo je bilo duhovito", odgovorio je Milanović.
Prihodi državnog proračuna za 2014. planirani su na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna.
Rast prihoda u idućoj godini temelji se ponajprije na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto od 1. siječnja iduće godine, kao i viših prihoda zbog fiskalizacije i viših trošarina na duhan.
Na rashodnoj strani najviše rastu obveze prema EU, i to za 4,4 milijarde kuna, ali i kamate na uvećani javni dug.
U Saboru žestoko o proračunu: Svi protiv svih
Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto, dok u 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
