Pročitajte i ovo
Rasprava o Zakonu o javnoj nabavi u utorak se odvijala bez uobičajenih disonantnih tonova u sabornici, budući da su zastupnici bili suglasni kako bi on trebao biti važan instrument u borbi protiv korupcije, no imali su i prijedloge za određena poboljšanja.
Bit zakona je, pojašnjavala je ministrica gospodarstva Martina Dalić, da se kroz jačanje odredbi o transparentnosti pridonosi sprječavanju korupcije.
Prema prijedlogu, najniža cijena više ne bi bila jedini i najvažniji kriterij za ocjenu ponuda već se predlaže uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude kojom najniža cijena više ne bi bila jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.
Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja i dalje će biti cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će moći činiti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti.
"Zakon ima komponentu društvene odgovornosti i to ne samo prema upravljanju javnim novcem. Tu se predlaže, što i podržavam, kriterij najpovoljnije ekonomske ponude, a ima i društvenu odgovornost prema radnicima. Drugim riječima, ne može se prihvatiti ponuda i ne može na natječaju pobijediti ponuditelj koji krši prava radnika bilo sa naslova neisplate plaće, bilo sa naslova neisplate mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja", upozoravao je SDP-ov Joško Klisović.
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) iznio je alarmantan podatak prema kojem svake godine oko dvije milijarde kuna nestaje, odnosno vrijednost nabavljene robe prekomjerna je za taj iznos.
"Mi predlažemo automatizirani sustav elektroničke javne nabave koji se zove reverzna elektronička aukcija. U sustavu računala natječaj je raspisan npr. na tjedan dana, kad ga otvore svi vide što se traži i tko traži. Počinje, aukcija je iznošenje cijena, jedan ponuđač iznese svoju cijenu, drugi ga vidi također na zaslonu i svi šalju svoje cijene. Kada se sedmi dan zatvori aukcija imamo najboljeg ponuđača kojeg sustav automatski detektira i izabere. Onaj tko je iznio najbolju cijenu, a nije isporučio robu jer nije mogao po toj cijeni on ulazi u tzv. crnu knjigu nabave i njega sustav izbacuje", pojašnjavao je Lovrinović.
U kontekstu ekonomski najpovoljnije ponude HDZ-ov Josip Borić najavio je i amandman njegove stranke da se u kriterije uključe i najkvalitetniji poljoprivredni proizvodi u pojedinim područjima.
HDZ-ovog Josipa Đakića brinulo je pak što će se, kaže, smanjenje s pet na tri posto jamstva za ozbiljnost ponude povećati broj onih profesionalnih žalitelja koji se javljaju kako bi stvarali probleme i kako bi se žalili radi žalbe.
Da je zakon korak naprijed složila se i HNS-ova Anka Mrak Taritaš. "Svaki zakon je iskorak dalje i svaki zakon mora poboljšati ono što je bilo prije toga. No, uvijek morate imati na umu - javna nabava je dobivanje najboljeg za javni novac", poručila je Mrak Taritaš.
Pernar: Izignorirali ste me; Dalić: Proučavali ste mobitel dok sam Vam odgovarala
Ivan Pernar (Abeceda demokrcije) bio je nezadovoljan jer mu, ustvrdio je, ministrica Dalić nije odgovorila na pitanje kada će se objediniti nabava na nekom zajedničkom portalu, no prozvana ministrica uzvratila mu je odmah kako je, dok mu je ona davala odgovor, proučavao svoj mobitel.
"Izignorirali ste me! Osjećam se prevareno od strane vas! Osjećam se prevareno jer sam vam postavio pitanje vrlo konkretno i jednostavno. Samo sam vas pitao hoće li novi Zakon o javnoj nabavi svu javnu nabavu staviti na jednu web stranicu gdje će se lagano moći pretraživati", prozivao je Pernar ministricu Dalić.
"Ja Vas nisam ignorirala nego ste Vi proučavali svoj mobitel dok sam ja odgovarala na Vaše pitanje.
A što se tiče moga odgovora ja ću ga ponoviti. Na internetskim stranicama Narodnih novina, što vas ja pozivam da učinite, ćete vidjeti ikonu i elektronički oglasnik javne nabave i kroz tu ikonu ćete ući i moći ćete vidjeti već danas. Zato nam nije potreban ovaj zakon", uzvratila mu je Dalić.
Glasovac (SDP) vladajućima: Zaštitite dignitet hrvatske znanosti i obranite Odbor za etiku
SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac poručila je u utorak vladajućima da javno kažu namjeravaju li ugasiti saborski Odbor za etiku u znanosti, jer se "drznuo preispitivati znanstveni rad ministra obrazovanja", a ako tomu nije tako, pozvala ih je da zaštitite dignitet hrvatske znanosti i stanu u obranu članova tog odbora.
"Moramo im osigurati nesmetan rad, zaštititi od svake vrste pritisaka i omogućiti im da promptno, bez obzira o kome se radilo, rade svoj posao i čuvaju dignitet i dostojanstvo hrvatske znanosti i vjerodostojnost znanstvenika", poručila je Glasovac nakon stanke koju je zatražila u Saboru o toj temi.
Podsjetila je kako je početkom godine Sabor jednoglasno podržao izvješće o radu tog odbora tijekom 2014. i 2015. godine. "Svi zastupnici su se složili da možemo biti sretni što nakon duljeg razdoblja, kad odbor nije funkcionirao, imamo saziv koji konačno radi svoj posao, kao i da treba jačati njegovu ulogu u promicanju moralnih i etičkih načela", istaknula je.
Kazala je i kako su predsjednik Odbora Vlatko Silobrčić i dva člana ostavke podnijeli zbog brojnih političkih pritisaka na njihov rad, a u ponedjeljak je rektorski zbor iz Mostara zatražio od hrvatske Vlade da razriješi članove cijelog odbora. "To što gospodin Silobrčić nije predsjednik, kao ni dva člana, ne znači da Odbor ne radi. Treba predložiti nove članove kako bi odbor nastavio sa svojim radom", rekla je SDP-ova zastupnica.
Aleksić: Očekujem da Ustavni sud bude na razini zadatka vezano uz tužbu za "švicarac"
Goran Aleksić (Klub zastupnika Živog Zida i SNAGA-e) napomenuo je kako će Ustavni sud tijekom predstojeća dva tjedna odlučiti o ustavnoj tužbi koja je lani podnijeta protiv revizije Vrhovnog suda u dijelu koji se tiče valutne klauzule švicarski franak, a kojom se traži da se odluka Vrhovnog suda poništi u dijelu koji se tiče valutne klauzule, jer ona, rekao je, nije u skladu s pravom EU.
Izrazio je nadu da će u tom smislu Ustavni sud biti na razini svog zadatka. "Ne možemo prejudicirati njegovu odluku, ali nadam se da će biti na nivou svoga zadatka", poručio je.
Aleksić je podsjetio i kako je prošlog tjedna u organizaciji Udruge Franak zagrebačkom Općinskom udu predana suparničarska tužba dvojice euro dužnika u kreditima s valutnom klauzulom.
Hrelja: Vlada je propustila ispraviti nepravdu prema umirovljenicima
Silvano Hrelja (HSU) upozorio je, pak, kako je Vlada prošli tjedan propustila ispraviti nepravdu prema umirovljenicima koji mirovinu primaju iz susjednih zemalja. Porezna uprava ima dvostruke kriterije djelovanja, poručio je Hrelja i naveo da, ako netko prima .000 tisuće kuna mirovine iz Hrvatske, a 1.600 iz BiH ili Srbije, Porezna uprava to zbraja i izdaje rješenje da se takav građanin oslobađa plaćanja poreza, jer je to ukupno ispod 3. 800 kuna. Međutim, upozorio je, ako netko prima 2.000 kuna iz Hrvatske i 2.000 iz Slovenije onda slučaj nije takav, već se tada, kaže, sredstva iz Slovenije tretiraju kao drugi dohodak i ne plaća se porez samo na razliku od 3.800 do 4.000 kuna, nego se plaća porez na ukupan iznos od 2.000 kuna.
"Takav umirovljenik umjesto 24 kune poreza plaća 240 kuna svaki mjesec, deset puta preplaćuje iznos svoga poreza, da bi tek u veljači mogao ispuniti zahtjev za povrat više uplaćenih doprinosa", istaknuo je HSU-ov zastupnik. "Zanima me jesu li tako s porezom u preplati i veliki igrači, vlasnici velikih trgovačkih lanaca, ili to vrijedi samo za obične smrtnike", dodao je Hrelja.
Umirovljenike koji su mu već pisali zbog tog problema pozvao je da ponove svoje dopise, najavivši da će "svaki, ali baš svaki" dopis kao zastupničko pitanje slati ministru financija dok se to ne riješi.
09:55 - Spomen-ploča u Jasenovcu, odnos prema totalitarnim režimima, problem švicarskog franka, oporezivanje inozemnih mirovina te Odbor za etiku u znanosti teme su po kojima je nekoliko klubova u utorak, na početku saborskog zasjedanja, zatražilo stanke.
O tim bi temama trebali progovoriti SDSS, HDZ, SDP, Živi zid, HSU nakon 10 minutne stanke koju je odredio predsjedavajući Sabora.
Rasprava o javnoj nabavi
Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu novog zakona o javnoj nabavi.
Po prijedlogu koji je u Sabor uputila Vlada najniža cijena više ne bi bila jedini i najvažniji kriterij za ocjenu ponuda, već se predlaže uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude. Po Vladinu prijedlogu, kriteriji za odabir najboljih ponuditelja i dalje će biti cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će moći činiti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija.
Zakon predviđa i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi. (Hina/Ma.B.)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
