Prošireno je pravo stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom, odnosno prema roditeljima. Državljanstvo podrijetlom moći će steći i osoba starija od 21. godine života rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u naredne dvije godine podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a MUP utvrdi da za to nema zapreka.
Proširuje se krug osoba koje se smatraju iseljenicima. "To ne bi bile smo osobe koje su se iselile s područja današnje Hrvatske, nego i s drugih prostora u kojima su živjeli Hrvati, a u kojima se u vrijeme iseljenja te osobe nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske", objasnio je državi tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić.
Pročitajte i ovo
Hrvatskim državljaninom, naveo je, smatrat će se i osoba rođena od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidneciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, pod uvjetom da u roku od dvije iduće godine podnese zahtjev za utvrđenje državljanstva.
Izmjene Zakona stupit će na snagu 1. siječnja iduće godine, a poslove vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu, umjesto ureda državne uprave, obavljat će županije, odnosno Grad Zagreb.
Mačković u Odbor za zakonodavstvo
Sabor je za članicu Odbora za zakonadvstvo izabrao Mariju Mačković (HDZ), nakon što je nadležni Odbor za izbor i imenovanja povukao svoj prijedlog da se imenuje Lovro Kuščević, bivši ministar uprave kojem je na zahtjev DORH-a skinut zastupnički imunitet.
Umjesto Ane Komparić Devčić, biše SDP-ovke koja je prešla u Klub Milana Bandića, u oporbenoj kvoti za potpredsjednika Odbora za ljudska prava izabran je Tomislav Žagar (nezavisni). (Hina)
