Vladine mjere za poticanje zapošljavanja od jutra podižu temperaturu u Saboru. Resorni ministar Mirando Mrsić priznao je kako neke od njegovih mjera nisu u potpunosti zaživjele, ali i daje očekuje njihov uspjeh. I dalje će se, kaže poticati zapošljavanje mladih ljudi kako bi stekli radno iskustvu za budućnost, poticat će se zapošljavanje teških skupina, starijih, a prilika je u javnim radovima.
Pročitajte i ovo
burno u saboru
Okršaj u Saboru: "Ostavio sam dubok trag", "Ostavili ste dubok trag kao sprdnja, vi ste sramota"
Oporba podijeljena
Tko sve stiže na sjednicu s drugim čovjekom NATO-a? "Doći ćemo ga poslušati iz pristojnosti"
'Mi ovdje nismo dječji vrtić', kazao je HDZ-ov Dujomir Marasović i dodao. 'Ovo je priča o kamilici, a nama treba ozbiljan lijek. Vaša Vlada ništa neće napraviti sve što ste radili samo proizvoditi nezaposlene, vama trebaju investicije, smanjenje poreza', rekao je Marasović.
Ministar Marasoviću nije ostao dužan. 'Kamilica je isto lijek, pitanje je za što se koristi', rekao je. Ministar je potvrdio kako njegov zakon ne pokreće investicije već promiče mjere za zapošljavanje.
'Ako kritizirati ovu mjeru kritizirati i svoju vladu koja je isto to radila. Broj nezaposlenih je posljedica svega što se nije radilo posljednjih 8 godina', ukorio je ministar HDZ.
Ministrove mjere kritizirao je i HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner. 'Ja vjerujem u dobre namjere ministra, ali nije problem u tome već ostali dijelovi vlade stvaraju nove nezaposlene i sve ministrove mjere neće pomoći', rekao je Reiner.
>> Sabor izmijenio zakon o Čačićevom Centru za energetiku i investicije
Mrsić je najavio da će Vlada predložiti produljenje primjene tih mjera za još šest mjeseci, odnosno do 1. srpnja iduće godine kada se očekuje ulazak Hrvatske u EU, s tim da će se mjere proširiti i pojednostaviti kako bi im se olakšala primjena.
Izvijestio je da je u javne radove, kao jednu od mjera zapošljavanja, u prvih devet mjeseci ove godine bilo uključeno 13.491 nezaposlena osoba ili 64 posto više nego u istom razdoblju lani. Tom će se mjerom, najavio je, obuhvatiti i posebne društvene skupine (žrtve obiteljskog nasilja, ovisnici, branitelji i drugi).
Mjerom stručnog osposobljavanja za rad kroz stjecanje radnog iskustva bilo je obuhvaćeno 7393 osoba, od čega 3340 novouključenih ili 63,8 posto više nego lani, pri čemu se mjera proširila i na privatni sektor.
Mrsić se pohvalio i da se lani 40 posto mladih koji su bili uključeni u tu mjeru nije vratilo u evidenciju nezaposlenih, najavivši da će Zavod za zapošljavanje u iduće dvije, tri godine pratiti sve korisnike mjera te da će tada biti poznat i njihov stvarni učinak.
U prvih devet mjeseci ove godine mjerom obrazovanja za nezaposlene bilo je obuhvaćeno tek 1875 osoba ili 65 posto manje nego u istom razdoblju lani, što ministar pravda odlukom Vlade da se nezaposleni obrazuju samo za zapošljiva zanimanja, a ne da se umjetno smanjuje broj nezaposlenih.
Potporama za zapošljavanje bilo je uključeno 2850 osoba ili 79 posto više nego lani, a mjerom samozapošljavanja 673 osobe ili 41 posto više nego prošle godine.
Mjera potpore za očuvanje radnog mjesta kroz skraćeni radni tjedan odnosila se na samo 170 osoba i nije naišla na interes poslodavaca, pa Mrsić najavljuje njezino pojednostavljenje i bolju reklamu kod poslodavaca.
Najavio je i mjeru sufinanciranja u iznosu od 50 posto ukupne plaće za prelazak starijih od 50 godina iz jedne tvrtke, gdje su proglašeni viškom, u drugu, a ta bi se mjera odnosila i na osobe s invaliditetom.
Izmjenama Zakona o poticanju zapošljavanja predlaže se, pak, redefiniranje pojma nezaposlene osobe bez radnog iskustva, kako bi se omogućilo stručno osposobljavanje i osobama koje su ostvarile više od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju, što po sadašnjem zakonu nije bilo moguće.
Nezaposlenom bi se osobom, u tom smislu, smatrala osoba koja se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima vodi duže od trideset dana i koja nema više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, bez obzira na ukupno ostvaren staž mirovinskog osiguranja.
Time se skraćuje vrijeme vođenja u evidenciji s devedeset na trideset dana, te se ograničenje od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju zamjenjuje ograničenjem od jedne godine staža u zvanju za koje se nezaposlena osoba obrazovala i to bez obzira na ukupno ostvareni staž u mirovinskom osiguranju.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa omogućilo bi se i osobama koje su radni staž ostvarile kroz rodiljni i roditeljski dopust.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook