Prvi je u raspravi govorio Ivo Jelušić iz SDP-a. 'Želimo ravnomjerno opteretiti one koji žive od kapitala i dobiti. Svatko treba doprinositi razmjerno svojem bogatstvu i snazi', rekao je Jelušić te dodaje da će oni koji imaju manje plaće plaćati manje poreza, a oni koji imaju više, plaćati više poreza. U obranu predloženog paketa govorile su još Nadica Jelaš i Biljana Borzan iz SDP-a.
Pročitajte i ovo
Damir Kajin iz IDS-a rekao je da porezna reforma ima i pozitivnih i 'nekih drugih strana, ali da proračun valja podržati. 'Osobno sumnjam da ove godine BDP može rasti 0,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Volio bi to, ali sumnjam', kaže Kajin te dodaje da se to ne očekuje čak ni u Istri.
>> Laburisti: Povećanje PDV-a je čista perverzija
Kad je Njemačka počela padati u recesiju, kancelarka Angela Merkel, ispričao je Kajin, smanjila je PDV i sve je činila da se zavrti ekonomija. 'Mi činimo drugačije i uvjeravamo se da to neće dovesti do udara na gospodarstvo.'
'Akumulirani dugovi su iznosili 46 milijardi kuna. Porez u Hrvatskoj plaća tko želi, kao nekoj zakladi, a ne upravi', rekao je Dragutin Lesar, iz Hrvatskih Laburista - stranka rada.
Gdje je osiguranje da u slučajevima kad poslodavci plaćaju doprinose, neće potom izbjeći isplatu plaće?, osvrnuo se na odluku Vlade da se plaće neće moći radnicima isplaćivati dok im poslodavac ne uplati doprinose.
'Ovaj proračun nije human'
Zoran Vinković iz HDSSB-a osvrnuo se na Milanovićev komentar o prijedlogu proračuna i poreza: 'Ja spadam među prosječne ljudske umove koji mogu shvatiti namjeru poreznih zakona, ali i proračun za 2012. godinu, koji nije realan niti razvojni niti socijalan, a najmanje human', kaže te dodaje je se najveća ušteda opet odnosi na Slavoniju i Baranju, prema njemu, najzapostavljeniju hrvatsku regiju.
Željko Šemper iz HSU, osim na utjecaj povećanja PDV-a na umirovljenike, osvrnuo se i na utjecaj na obitelji s djecom. ' Značajni poticaj porastu nataliteta bilo bi da je PDV manji, osim za hranu, i za dječju odjeću i obuću', rekao je Šemper.
Martina Dalić iz HDZ-a naglašava kako smatra da su predloženi Zakoni prorecesijski, ponajviše stoga što se neprijateljski odnosi prema osobnoj potrošnji koja čini oko 60 posto BDP-a.
Ivan Šuker se pita: Što je pisac htio reći? 'Problem ovih poreznih reformi napravljene su da se zamagli svima koji gledaju. Vlada kaže da su svima dali, a nikome nisu uzeli. Trebalo se razmišljati da se deficit riješi na drugačiji način. U ovakve se promjene ne ide bez javne rasprave', smatra Šuker.
'Od 2008. smo u teškoj krizi, nakon toga bio je veliki gospodarski pad, pa velik pad broja zaposlenih', rekao je ministar financija Slavko Linić. Naročito je tragično, naglašava Linić, 2009. , 2010. i 2010. kada je bio ogroman pad investicija. 'Zaustavljen je razvoj', kaže Linić te dodaje da je prevelika cijena rada, ne zbog visine plaća nego nameta na plaću.
Paket pet prijedloga zakona
U 'paketu' je pet prijedloga zakona, i to za izmjene zakona o PDV-u, o porezu na dobit, o porezu na dohodak, o doprinosima te o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Predloženim se izmjenama, uz ostalo, povećava opća stopa PDV-a sa 23 na 25 posto, povećava se osnovni osobni odbitak s 1.800 na 2.200 kuna, za umirovljenike s 3.200 na 3.400 kuna, uvode se porezna rasterećenja za reinvestiranu dobit, ali i oporezivanje dividende stopom od 12 posto, a smanjuje se stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto.
>> Komentar Mislava Bage: Milanovićeva bajka je gotova!
Izmjenama Zakona o PDV-u od 1. ožujka se, osim povećanja PDV-a s 23 na 25 posto, uvodi i snižena stopa od 10 posto za jestiva ulja i masti, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuke vode (osim one u bocama ili drugoj ambalaži) te za bijeli šećer. Izmjenama je regulirano i da se od početka iduće godine snižena stopa PDV-a od 10 posto primjenjuje i na ugostiteljstvo, odnosno hranu u ugostiteljskim objektima, bezalkoholna pića, vina i pivo u tim objektima. Od početka iduće godine bit će povećan i prag za upis u registar PDV-a s dosadašnjih 85.000 kuna na 230 tisuća kuna.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit se s početkom 2013. sva reinvestirana dobit koja se po okončanju obračuna unese u temeljni kapital, oslobađa plaćanja poreza na dobit. Od 1. ožujka ove godine pak u primjeni bi bila odredba o oporezivanju dividendi i udjela u dobiti i to po stopi od 12 posto, a plaćale bi je i domaće i inozemne pravne osobe.
Posebnim će se propisima urediti olakšice za male dioničare, koji ne bi plaćali taj porez na isplatu dividende do iznosa od 12.000 kuna.
Vlada: Cilj je povećanje najmanjih plaća
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. ožujka ove godine povećao bi se osobni odbitak za zaposlene za 400 kuna, na 2.200 kuna, a za umirovljenike za 200 kuna, na 3.400 kuna. Predlaže se i izmjena poreznih razreda, dok bi stope poreza (12, 25 i 40 posto) ostale iste. Regulira se i oporezivanje mirovina iz inozemstva, uvodi kao oporezivi dohodak i dividendu u iznosu većem od 12.000 kuna godišnje (na veće iznose se kao i kod dobiti plaća 12 posto poreza), itd.
Iz vlade poručuju da sve te promjene u sustavu poreza na dohodak imaju za cilj povećanje najmanjih plaća čime se kompenzira i učinak većeg PDV-a.
Jadranka Kosor protiv hitnosti
Izmjenama Zakona o doprinosima od 1. svibnja ove godine opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjila bi se s 15 na 13 posto što godišnje znači oko 2,4 milijarde manje i trebalo bi pomoći hrvatskom gospodarstvu da ima konkurentniju cijenu rada.
Jadranka Kosor, predsjednica HDZ-a, najače oporbene stranke u Saboru, ranije je zatražila redovnu proceduru (dva čitanja), istaknuvši da javnost treba biti bolje obaviještena o posljedicama tih zakona, a protiv hitnosti postupka bio je i HDSSB. (I.D. / Hina)
