Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je njegova Vlada spriječila krah koncerna Agrokor i poticala gospodarski rast i zaposlenost, a osvrnuo se na Inu, Pelješki most i odnose sa susjedima, te najavio planove za budućnost, kao što su ulazak u Schengen i preuzimanja eura.
Tijek rasprave u Saboru o izvješću premijera pratite u nastavku:
Pročitajte i ovo
15:00 Premijer Andrej Plenković odgovorio je na kraju na kritike i osvrte.
"Primijetio sam da neki zastupnici ne žele ni pozdraviti predstavnike Vlade, vodit ćemo o tome računa ubuduće", primijetio je Plenković. Kazao je da je izvješće Vlade utemeljeno na činjenicama.
"Moja vlada ili bilo tko drugi u vladi ne utječe na rad policije, DORH-a ili sudaca. I slušati komentare o nepravomoćnim presudama, mogu to usporediti s idejama koji je imao čelnik oporbene stranke kada je rekao da bi predsjednica trebala birati ministre. To su teme za kavanske revolucionare", poručio je Plenković a onda se obratio šefu oporbe Bernardiću:
"Ja jako volim zelje, idem na zeljerijde, vi ste tada sve sveli na selfije dok smo se mi suočavali s najvećim problemom od agresije na Hrvatsku. Mi to nismo trebali. Ja nemam veze s Agrokorom."
14:00 "Predsjednik Vlade stoji u mjestu, dok Hrvatska klizi prema dolje. Nitko nije mogao vjerovati da će neodgovornost hrvatskih političara dovesti do toga da gledamo ovakvu spregu politike i organiziranog kriminala", rekao je Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a.
"Plenkovićeva vlada uspjela je pomoći bankama umjesto ljudima da dođu do svog stana. Plenkovićeva vlada uradila je ne turistički sektor dižući PDV u turizmu. Tri puta su duže liste čekanja, a dug u zdravstvu iznosi 9 milijardi kuna. Plenkovićeva vlada odbila je naš prijedlog o povećanju minimalne plaće. Vlada je udarila na najsiromašnije građane kroz cijenu struje da bi pomogla one koji struju proizvode. U proceduru je poslana ratifikacija Istanbulske konvencije i ne trebate s njom čekati šest mjeseci. U javnu raspravu poslan je nacrt Obiteljskog zakona koji nas je htio vratiti u srednji vijek", rekao je Bernardić.
I on je podsjetio na plan otkup dionica Ine od MOL-a koji nije otišao dalje od najave te poreznu reformu koja je, naglasio je, produbila jaz između bogatih i siromašnih.
"Hrvatsku je napustilo 100.000 ljudi. Briga vas za njih i za one koji idu prati tanjure u Irsku s diplomama u džepu, a kojima HDZ-ovi dužnosnici poručuju: 'samo idite, široko vam polje'", istaknuo je.
Pozvao je premijer Plenkovića da prvi dođe pred istražno povjerenstvo za Agrokor i upitao: "Zašto se Todoriću dalo šest mjeseci vrmena da spakira kofere? Zašto je kasnila revizija u Agrokoru? Kao što ste '90-ih napravili pretvorbu i provatizaciju za 200 odabranih obitelji, tako i danas dogovarate s fondovima."
13:42 Branimir Bunjac također iz Živog zida usporedio je tanku većinu i godinu dana vlade s Cosa Nostrom.
"Pravosudni organi gledaju kroz prste pojedinim zastupnicima, tajnicima stranaka. Vi ste stvorili klimu i održavate ju da se kriminal u Hrvatskoj isplati Politika ove Vlade je bezidejna, anemična i mogli bi Vladu opisati kao nakupinu mrtvih puhala", istaknuo je.
13:40 Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida upitao je premijera je li njegova vlada ušla u bilo kakve ozbiljnije reforme.
"Vaš mandat je počeo Inom - da ćete prodati 25 posto HEP-a. O Ini još uvijek nema ništa, ali prodaja u HEP-u se priprema. Očito direktive dolaze izvana, da se HEP mora privatizirati. Hrvatska je danas siromašna zemlja, provodi se politika depopulacije. Je li moguće da ostaju sam političari, uhljebi i suradnici vladajuće stranke, pa ćete imati 151 mjesto", rekao je te zaključio: "Možda jeste gubitnički premijer, ali nemojte dozvoliti da Hrvatska postane gubitnička država".
12:44 Anka Mrak Taritaš (GLAS) kazala je kako demografske obnove i razvoja Hrvatske nema bez mladih i obrazovanih ljudi.
"Mladi ljudi ne iseljavaju samo zbog posla, već i jer im je dosta lijepih obećanja. Dosta im je švedskih poreza u kombinaciji s hrvatskim uslugama", kazala je Mrak-Taritaš.
Istaknula je kako država nikad nije bila više podijeljena.
Apelirala je na Vladu da ne plaši građane novim porezima.
"Dovoljno ih plašimo presudama. U pravosuđe smo unijeli novu riječ - sinkopu", kazala je Mrak-Taritaš.
12:35 Premijerovo izvješće komentirao je predsjednik HSS-a Krešimir Beljak.
"Slušao sam pozorno premijera više od sat vremena. Postoji jedna stara koja kaže 'tko radi taj i griješi', ali ja tijekom vašeg izlaganja nisam čuo nijednu samokritiku niti priznatu grešku. Ovo nije bilo izvješće o radu, nego o neradu Vlade. 75 posto građana vam ne vjeruje. Mi smo danas miljama daleko od države blagostanja", kazao je Krešimir Beljak (HSS)
Kazao je kako nas je premijer u godinu dana posvađao sa svim susjedima, dok mladi masovno iseljavaju.
"Na pravosudnu politiku ne treba trošiti riječi jer je ona dobro poznata svima. Presudama kojima svjedočimo posljednjih dana smiju se svi u državi. Ovih dana mi je došla jedna bakica koja je kažnjena zbog branja gljiva, a oni koji ubijaju po cestama su slobodni. To je vaša pravosudna politika", kazao je Beljak.
Kazao je i kako država i dalje ima maćehinski odnos prema obrazovanju.
"I dalje su u školama nepotrebni predmeti, a osnovnoškolci će uskoro morati zaposliti nosače torbe. Naši liječnici s druge strane masovno odlaze", kazao je Beljak.
Osvrnuo se i na situaciju s Agrokorom
"Sram vas bilo, vi ste napravili Agrokor. Podnesite ostavku i raspišite izbore", kazao je Beljak.
12:11 Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) poručio je da Vlada i HNB moraju zaštititi građane od samovolje banaka. Naglasio je da se broj blokiranih, kao i iznosa duga, sve više povećava. Upozorio je na akciju Agrokor.
"Radi li se predstava za mase ili želi kazniti odgovorne? Zašto na ispitivanje još nitko nije pozvao današnjeg ministra financija, a bivšeg visokopozicioniranog djelatnika Agrokora?" kazao je Lovrinović.
Najavu uvođenja eura nazvao je brzim vlakom prema Grčkoj.
11:05 Premijer Andrej Plenković predstavio je godišnje izvješće o radu Vlade.
Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata - politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.
Demografija i hrvatski čovjek u središtu djelovanja Vlade
"U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika", kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.
Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.
"Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu - usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj, a ne sastav povjerenstva", naglasio je.
Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.
Kriza u Agrokoru
"Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti", naglasio je Plenković.
"Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici", predložio je.
Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji.
Uvođenje eura
"Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija - stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija - proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.
Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.
Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.
Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.
Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu", rekao je Plenković.
Ina: "Proces je složen i mi mu pristupamo oprezno"
"Donijeli smo stratešku odluku o povratku Ine u ruke hrvatske države. Proces je složen i mi mu pristupamo oprezno i postupno. Neupitno je da s MOL-om imamo nesuglasica ali postoji interes da Ina dobro funkcionira. Paralelno se odvija arbitražni postupak u Washingtonu. Sva su nadležna tijela angažirana na tom predmetu", kazao je Plenković.
Pelješki most je na hrvatskom teritoriju
Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.
"Krajevi mosta grade se na hrvatskom teritoriju, a most će se nalaziti nad morskim prostorom koji pripada Hrvatskoj. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze", istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.
Ideološko-povijesne teme
"Želimo razvijati tolerantno društvo. U Hrvatskoj raste površnost i senzacionalizam u društvu. U prvoj godni mandata naša vlada je pokazala da se dosljedno bori protiv demagogoije i populzima argumetnima i stručnošću', rekao je Plenković, dodavši da se upravo o događajima iz Drugog svjetskog rata govori ostrašćeno. Kazao je kako je upravo zbog toga osnovano tzv. Vijeće za suočavanje s prošlošću.
Premijer se prisjetio i najuspješnije turističke sezone, ali i velikih požara.
Ponovio je plan da Hrvatska od 2019. bude dio schengenskog sustava.
Odnosi sa Slovenijom i Srbijom
"Što se tiče odnosa sa Srbijom, imamo niz otvorenih pitanja. Ne prihvaćamo krivotvorenje povijesne istine. Hrvatska ne da na Domovinski rat, jednako kao što branitelji nisu dali na Hrvatsku '90-ih godina", rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na arbitražu sa Slovenijom. "Hrvatsku arbitražna odluka ne obvezuje i nećemo je primijeniti", poručio je Plenković, koji je još jednom svog slovenskog kolegu Cerara pozvao u Zagreb.
SDP i Most: HDZ želi zaustaviti rad istražnog povjerenstva za Agrokor
10:40 SDP je ponovno zatražio stanku do 10:50.
10:23 Branko Bačić iz HDZ-a poručio je Marasu i Grmoji da su u sukobu sa zdravim razumom i zakonom.
"Vi nama govorite da se zakona ne treba držati kao pijan plota i prozivate HDZ za poštivanje zakona. HDZ je ovdje jednako zakon, a ne Agrokor. Uvijek sam tvrdio da HDZ nema problema s istražnim povjerenstvom, ali da mora prestati s radom ako krene istraga. Kolega Maras vi jako dobro znate što ste radili 2012. kada niste prihvatili izvješće HANFA-e i da je najveća dubioza u Agrokoru nastala u vrijeme vaše Vlade. HDZ samo štiti kazneni postupak", rekao je Bačić.
"Premijer je rekao da istražno povjerenstvo ne treba nastaviti s radom. Očito je HDZ naumio opstruirati rad povjerenstva. Moramo doći pred Sabor jer se dogodila greška i nije izabran potpredsjednik. Treba samo politička volja HDZ-a da povjerenstvo nastavi s radom. Pitanje je samo ima li volje da pred povjerenstvo dođu Franjo Gregurić, Nikica Valentić, Borislav Škegro, Željko Rohatinski, Boris Vujčić, Mato Crkvenac, Slavko Linić... Ako želite pokopati ovo svoje neželjeno čedo, recite to danas, a mi ćemo se onda boriti na druge načine kako može nastaviti s radom. Nemojte reći da niste znali što će raditi DORH. Nemojte nas vući za nos", poručio je vladajućima Grmoja.
9:56 Gordan Maras govorio je u ime Kluba SDP-a optuživši HDZ da želi zaustaviti rad saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor.
"Klub SDP-a traži brzu i promptnu reakciju oko istažnog povjerenstva za Agrokor. HDZ se trudi obustaviti rad povjerenstva i spriječiti da javnost sazna informacije na koje javnost ima pravo. Premijer je danas rekao da se istraga može voditi pred bilo kojim tijelom i da ju neće voditi povjerenstvo. Građani ne žele maglu koju im daje Andrej Plenković i HDZ koji preko DORH-a pokušava zaustaviti rad istražnog povjerenstva. Dat ću vam i podatak da ministar Marić laže. Ovdje je izvješće vijeća za financijsku stabilnost iz 2016. gdje jasno piše da je HANFA tijekom 2016. upozoravala ministra na problem Agrokora, na problem faktoringa, a ministar Marić nama nakon šest mjeseci govori da je sve u redu. I zato premijer ne želi da javnost išta zna o tome – zato jer je HDZ politički jednako Agrokor gospodarski. Je l' znate za Canjugu u nekim drugim stankama, premijera Valentića koji je dobio kredit za privatni projekt, znate li ijednog drugog ministra koji je iz vlade otišao u Agrokor i onda se vratio u Vladu kao ministar financija. Ne postoji jer Agrokor jest HDZ", poručio je Gordan Maras.
9:52 Goran Aleksić (Klub Živi zid-SNAGA) upozorio je na "demokratsku farsu".
"Važni zakoni o kojima naši građani žele čuti na dnevni red dolaze kasno. Zakon o dopunama zakona o hrvatskim potrošačima, koje se tiču 100 tisuća ljudi, koji su opljačkani, na dnevni red dolazi sutra kao sedma točka i to zato jer je Vlada na njega dala negativno mišljenje... Riješilo bi se pitanje zastare za privatne sudske procese koji se naslanjaju na kolektivne, a riješilo bi se i vraćanje preplaćenih kamata. Podršku prijedlogu zakona dalo je 78 zastupnika. Pozivam predsjednika Sabora i Klub HDZ-a da taj zakon premjeste na drugu točku, a ako ostaje kao sedma, pozivam zastupnike da ne raspravljaju o drugim točkama i uzimaju stanke kako ta točka ne bi bila u kasnim noćnim satima", rekao je Aleksić.
9:30 Klubovi su zatražili stanku zbog uvrštavanja zakona u dnevni red, rada umirovljenika, Agrokora, opstrukciji rada istražnog povjerenstva za Agrokor.
Premijer Plenković prvi put o stanju nacije
Sabor je 19. listopada prošle godine iskazao povjerenje Plenkovićevoj Vladi u kojoj su bili HDZ i Most, a istu večer Tihomir Orešković predao je Plenkoviću ključeve Banskih dvora.
Obvezu premijeru da jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Saboru usmeno predstavi Vladino izvješće, uveo je saborski Poslovnik iz 2013.
Te je jeseni svoje prvo izvješće o stanju nacije Saboru podnio tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović. Učinio je to i sljedeće godine, ali ne i izborne 2015.
Premijerovo izvješće o stanju nacije Sabor nije čuo ni godinu kasnije, 2016., koja je također bila izborna, a tehnički premijer Tihomir Orešković.
Poslovnik je detaljno propisao način podnošenja i rasprave o Godišnjem izvješću.
Premijer može govoriti najduže sat vremena, replike nisu dopuštene, a o izvješću mogu raspravljati samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno.
Predstavnici klubova, a u Saboru ih je 14, mogu govoriti najduže po 20 minuta. Nakon što završe klubovi, premijer ima pravo na 20-minutno završno izlaganje.
Izvješće i rasprava mogu Saboru biti podloga za donošenje akata kojima će obvezati Vladu na poduzimanje određenih radnji. (Hina/D.D.)
-
nastavak dramePonovno se oglasio Jelavić, zahvalio Kekinu na jednome: "Sve što su rekli je neistina, osim ovoga..."
-
Kampanja službeno počelaANKETA Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
