Skladišta za katastrofe i ratove: Vlada objavila što se sve čuvalo u robnim zalihama

U strateškim zalihama, koje čine prehrambeni i neprehrambeni proizvodi čuvalo se 50.836 tona pšenice, 26.521 tona kukuruza, 912 tona ječma, 73 tone tjestenine, 40 tona pšenice.

Pročitajte i ovo Što u slučaju katastrofe? Zašto se kriju podaci o robnim zalihama u Hrvatskoj? ''To je dio normalne procedure, ali ima jedan drugi problem...'' PRIJETNJA U ZRAKU Jesu li hrvatske robne zalihe pripravne za slučaj humanitarne katastrofe? ''Spremni smo, ne daj Bože''

Na policama je bilo i 475 tona svinjskog i 1014 tona junećeg mesa, 405 tona mesnih i 219 tona ribljih konzervi, 14 tona mlijeka u prahu, 5830 tona šećera, 494 tone kuhinjske soli, 24 tone jaja u prahu.

Od neprehrambenih proizvoda, u zalihama je bilo 1154 kontejnera, 1629 šatora, 264 mobilne kućice, 9,7 milijuna litara eurodiesela, 5,5 milijuna litara eurosupera 95.

Strateške se zalihe stvaraju kako bi se zajamčila osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih ili tehnoloških nepogoda i katastrofa i trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.

Nabavljene robe vrijedne 44,3 milijuna, najviše išlo na cisterne za vodu

Radi popune Bilance strateških zaliha lani su nabavljene robe vrijedne 44,3 milijuna kuna. Za nabavu brašna, kukuruza, tjestenine, sira u listićima, CSO paketa, džema, mesnog doručka, jaja u prahu, ribljih konzervi i riže utrošeno je 19,3 milijuna, a gotovo 25 milijuna za nabavu deset neprehrambenih proizvoda. Najviše se, 21 milijun kuna, utrošilo za nabavku 14 višenamjenskih autocisterni za prijevoz vode.

Popis roba u strateškim zalihama obavljen je na 236 lokacija, a usporedba sa stanjem u robnom knjigovodstvu pokazala je inventurni manjak od 8,5 milijuna kuna i to mlijeka u prahu, šećera i vode za piće. Manjak prvih dviju roba utvrđen je već kod popisa koncem 2017. godine. Tvrtka je u postupku predstečajne nagodbe i manjak se rješava kroz predstečajnu nagodbu. Manjak vode za piće nastao je zbog problema u pakiranju vode od pet litara, manjak je namiren u siječnju ove godine, što je utvrđeno i kontrolom.

U 2021. godini nije bilo prodaje roba strateških robnih zaliha.

Žurna nabava bez javne nabave

I lani je država značajna sredstva utrošila u borbu s koronavirusom pri čemu je žurna nabava zaštitne i druge opreme i roba izuzeta od primjene Zakona o javnoj nabavi. Vrijednost tako nabavljenih roba iznosila je 144 milijuna kuna, čemu treba dodati i troškove usluga prijevoza, špediterskih usluga, popravka kontejnera od 2, 3 milijuna kuna. Nabavljena roba isporučena je Ravnateljstvu civilne zaštite, Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a ukupno je vrijedna 142,5 milijuna kuna.

Za potrebe bolnica, trijaže i sličnih usluga, na korištenju se nalaze 182 kontejnera, a još 76 koristilo ih se za zbrinjavanje stanovništva u Zagrebu i općini Marija Bistrica.

Za sanaciju posljedica potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku te Zagrebačku i Karlovačku županiju nabavljene su robe vrijedne 76 milijuna kuna, a uz nabavljene, u Sisačko-moslavačku županiju ukupno je lani isporučena roba u vrijednosti 104 milijuna kuna.

Manjak od 15,9 milijuna, visoki troškovi održavanja skladišta

Ravnateljstvo za robne zalihe prošlu je godinu zaključilo s manjkom od 15,9 milijuna kuna, no zahvaljujući viškovima iz prethodnog razdoblja, u ovu je godinu ušlo s viškom od 53 milijuna kuna.

Održavanje vlastitih skladišta Ravnateljstvo je lani stajalo 4,8 milijuna kuna, što je 62 posto više u odnosu na 2020. godinu. Stoga, naglasak u daljnjem poslovanju treba staviti na osiguranje sredstava za nabavu roba i na daljnju modernizaciju vlastitog skladišnog prostora, navodi se u Izvješću.